Dobar izgled postaje važniji od zdravlja

Ne postoji časopis ili internet portal koji se bave ljepotom i zdravljem, a koji nam ne preporučuje neku od dijeta uz koju ćemo zdravo smršaviti nekoliko kilograma za samo nekoliko dana i izgledati poput manekenki sa svjetskih modnih pista.

Tako nam, na primjer, preporučuju razne anticelulit dijete, "fet-smeš" dijetu u četiri faze, dijetu jabukama, detoksikacijsku dijetu, dijetu dječjim kašicama, dijetu "devet kilograma", "mjesečevu" dijetu, "okinava" dijetu, UN dijetu.... Mnogi se odlučuju na to da praktikuju neku od ovih dijeta za koju su saznali iz časopisa ili od prijatelja i poznanika. Većina tih dijeta, međutim, podrazumijeva gladovanje, tako da bi, kažu stručnjaci, prije odlaska na dijetu obavezno trebalo konsultovati ljekara da ne bismo ugrozili svoje zdravlje.

Savjeti stručnjaka

Neke od najvećih laži i zabluda o dijetama su da preskakanje obroka smanjuje kilažu, da je dovoljna dijeta bez vježbanja, da ste premladi da biste se brinuli za svoje zdravlje, da je zdrava ishrana dosadna, da su dobre dijete nemasne, bez šećera, s malo ugljenih hidrata... Zabluda je i da je zdrava hrana neukusnija od nezdrave.

Prava istina o vrstama i načinima ishrane može se saznati samo od nutricionističkih stručnjaka, ali treba imati na umu da ne postoji brz i zdrav način mršavljenja.

Subspecijalista iz ishrane zdravih i bolesnih ljudi primarijus dr Ljiljana Stanivuk naglasila je da se danas najčešće sprovode restriktivne dijete kojima se nastoji smanjiti energetska vrijednost obroka, odnosno dijete namijenjene za mršavljenje.

- Takvim dijetama često pribjegavaju mlade osobe u želji da oponašaju neke poznate ličnosti. Ako se restriktivne dijete sprovode dugo, a pri tome se ne vodi računa o unosu gradivnih i zaštitnih materija, može doći do raznih poremećaja - istakla je Stanivukova.

Pojašnjava da osim anemija mogu nastati poremećaji zbog proteinsko energetskog deficita, a često se javlja i nedostatak minerala odnosno hipovitaminoza ili avitaminoza.

- U Savjetovalište za pravilnu ishranu pri Institutu za zaštitu zdravlja u Banjaluci godišnje se javi 400 do 500 osoba radi preporuka za pravilnu ishranu - dodala je Stanivukova.

Istakla je da su oko 80 odsto onih koji se jave gojazne osobe. Naglasila je da je gojaznost često udružena sa nekim drugim bolestima ili stanjima kao što su kardiovaskularne bolesti, prije svega visoki krvni pritisak, karcinomi, oboljenja jetre ili kamen u žučnoj kesici, glavobolje, reumatska oboljenja, visoke masnoće u krvi, dijabetes i druge bolesti.

- Zdravstvenu pomoć u većini slučajeva traže žene. Omjer je pet žena na prema jednom muškarcu - navela je Stanivukova.

Kada su u pitanju oboljenja koja dovode do mršavosti, rekla je, bitno je da se uspostavi dijagnoza oboljenja i tek onda pristupi izradi dijete.

- Dijetoterapija treba da je zasnovana na principima pravilne ishrane i da se sa njom obezbijedi optimalan dnevni unos energetskih, gradivnih i zaštitnih materija, programiran prema individualnim potrebama svake osobe, a u isto vrijeme treba da se koriguju one komponente ishrane koje su obilježje nepravilne ishrane - istakla je Stanivukova.

Dodala je da dijetoterapiju treba primjenjivati kada su u pitanju određena oboljenja ili stanja u kojima se dijeta preporučuje kao osnovni ili pomoćni vid liječenja.

- Dijetoterapija se najčešće primjenjuje kod poremećaja ishrane, bilo da je u pitanju gojaznost, anoreksija ili bulimija. Prednost dijetoterapije je u tome što se na taj način rješavaju mnogi zdravstveni problemi i sprečavaju komplikacije oboljenja. Ova terapija treba da se sprovodi pod nadzorom zdravstvenih radnika i da se isključi onog momenta kada se procijeni da za nju više nema potrebe - rekla je Stanivukova.

Kako vidimo svoje tijelo

Prema riječima psihologa Aleksandre Arsenijević-Puhalo, način na koji ljudi vide sebe i svoje tijelo može se razlikovati od načina na koji nas drugi ljudi opažaju.

- Samopercepcija fizičkog izgleda je vrlo važna za formiranje ličnog zadovoljstva i samopouzdanja. Ako je neko intimno nezadovoljan svojim izgledom, napraviće određene promjene, najčešće u smislu korigovanja ishrane - istakla je Arsenijević-Puhalo.

Ako se kilogrami budu "topili", dodala je, to će primjećivati drugi ljudi i komentarisati, djeliće komplimente i podsticati takvu promjenu.

- Iako sve ovo može popraviti prvobitnu sliku o sebi osobe koja se odlučila na dijetu i povećati njeno samopouzdanje, važno je znati gdje je granica, treba imati mjeru i znati dokle ići sa dijetom da ne bi nastupili ozbiljni problemi poput anoreksije ili bulimije koji su povezani sa namjerom da se dostigne idealna težina koja je daleko od zdravog izgleda i fizički lijepog lika - istakla je Arsenijević-Puhalo. Dodaje da su se modna industrija i mediji opredijelili za vitkost kao model poželjnog izgleda.

- Neka istraživanja su pokazala da je mogućnost zarade od prodaje preparata i tretmana za mršavljenje bolja nego od prodaje hrane, pa je to i razlog medijskog pritiska na populaciju da bude što tananija. Ignorišu se ozbiljni zdravstveni problemi koji nastaju kao posljedice držanja dijeta i činjenica da mlade devojke i mladići umiru usljed strogih, nekontrolisanih režima ishrane - istakla je Arsenijević-Puhalo.

Naglašava da se nedovoljno pažnje posvećuje zdravim, kvalitetnim životnim stilovima u procesu formiranja ličnosti, a akcenat je na spoljašnjem odrazu i sasvim očekivano populacija "robuje" u naporima da održi vitkost koja je na granici bolesti.

Saša Plećević, tvorac programa "dr Feelgood" naglašava da je veliki protivnik dijeta.

- Oni koji se ipak odlučuju za držanje dijeta, treba da odu kod nutricionista koji će da im preporuči dijetu koja im odgovara - rekao je Plećević.

Dijete koje pročitate u novinama ili za koje čujete od prijatelja, dodao je, one obično nisu dobre i mogu dovesti do velikih poremećaja i bolesti te ubrzavaju proces starenja.

- Dijete nikako ne treba primjenjivati, umjesto toga treba koristiti pravilan i zdrav način ishrane - naveo je Plaćević.

Nutricionista iz Srbije Branka Mitrović upozorava na to da mlade devojke u razvoju ne bi trebalo da se podvrgnu nijednoj dijeti bez konsultacije sa ljekarom ili stručnim licem, kao i da može da bude opasno ako smo pod specijalnim režimom ishrane duže od 15 dana.

Dijete poznatih

Dijete drže i poznati. Dok jedni paze na to da se hrane zdravo i jedu sve, drugi se bukvalno izgladnjuju.

Ishrana glumice Dženifer Aniston se, na primjer, svodi na pravilo 40:30:30. To znači da Dženifer jede 40 odsto ugljenih hidrata sa malo šećera, 30 odsto proteina i 30 odsto esencijalnih masnoća. Stručnjaci smatraju da je to dobro izbalansirana ishrana za održavanje to jest kontrolisanje tjelesne težine.

Klaudija Šifer, manekenka iz Njemačke jede voće, čaj i med za doručak, salate i supe za ručak, kao i salatu od piletine ili ribu. Uveče na jelovniku može biti parče piletine ili samo povrće. Stručnjaci upozoravaju da, iako zvuči primamljivo, držati se dijete koja je pomogla Klaudiji Šifer u postizanju željene težine nije dobro, jer nije riječ o dobrom režimu ishrane.

"Šugar Busters" dijeta je dosta popularna među zvijezdama. Ovakvog načina ishrana se pridržavaju Šeron Stoun i Tori Speling. Suština ove dijete je umjerenost. Nutricionositi ipak smatraju da se na ovako ne treba hraniti duži period, jer ova dijeta isključuje određene namirnice sa nutritivnim vrijednostima neophodnim za razvoj organizma. Posebno nije dobra za mlade u razvoju.

Smrt zbog dijete

U proteklih nekoliko godina bilo je brojnih primjera u kojima su anoreksične djevojke izgubile životnu bitku.

Izabela Karo, francuska manekenka je umrla u decembru prošle godine, sa samo 28 godina, Ana Karolina Reston, takođe manekenka, preminula je u novembru 2006. u 21. godini, a Luizel Ramos je bila tek godinu starija kad je 2006. umrla tokom brazilske nedjelje mode nakon što je navodno tri mjeseca živjela samo na zelenoj salati i dijetalnim pićima.

Njena sestra, Eliana Ramos, umrla je kao 18-godišnjakinja samo šest mjeseci kasnije od prestanka rada srca do kojeg je došlo zbog neuhranjenosti.

Poremećaji u ishrani

Poremećaj u ishrani je širok pojam koji obuhvata stanje od kompulzivnog prejedanja do anoreksije.

Sve počinje željom da se malo oslabi, kako bi se dostigla željena tjelesna težina i kako bi se određeni dijelovi tijela "dotjerali" dijetom. Dijeta počinje izbjegavanjem hrane koja goji, potom smanjivanjem obroka, redukcijom obroka i biranjem hrane.

Kada je riječ o oboljenjima koja dovode do mršavosti, teži oblici pothranjenosti najčešće se nalaze kod poremećaja ishrane tipa anoreksije ili bulimije, ali i kada su u pitanju druge bolesti koje izazivaju anoreksiju.

- Proteinsko-energetska malnutricija, na primjer, je oboljenje koje se mora posvetiti posebna pažnja i samo uz stručan nadzor može da se sprovodi hiperenergetska ishrana - istakla je Stanivukova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.