Djeca o računarima znaju više od nastavnika

Milijarde poslovnih ljudi, djece, naučnika i onih u dokolici konektuju se na globalnu mrežu iz nebrojenih razloga. Više od milion stanovnika BiH, prema najnovijim istraživanjima, "svjetskom mrežom" najviše se koriste za komuniciranje preko četa, igranje igrica i skidanje i gledanje video-zapisa.

Istraživanje agencije za istraživanje tržišta "GFK" BiH, koje se provodi treću godinu zaredom, pokazalo je da globalnu mrežu najviše koristi populacija između 15 i 24 godine, odnosno njih 72 odsto. Internetom se služi svaki treći građanin stariji od 15 godina. Prema podacima ove agencije  Federacija BiH ima više korisnika Interneta nego Republika Srpska, odnosno 37 naspram 24 odsto, dok se Internet znatno više koristi u urbanim nego u ruralnim krajevima te više među muškarcima nego među ženama.

Srpska bilježi značajne pomake u primjeni informacionih tehnologija u republičkoj upravi, lokalnoj samoupravi, zdravstvu, školstvu, obrazovanju, a informatizacija je osim gradova zahvatila i bogatija seoska područja.

Da je poznavanje rada na računaru preduslov ne samo za uključivanje u svjetske informacijske tokove i povezivanje sa ljudima iz vaše neposredne blizine pokazuju i konkursi za zapošljavanje u kojima je glavni zahtjev, poslije odgovarajuće diplome, poznavanje Microsoft Office paketa.

Korisnici Interneta

U Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) BiH kažu da je od 1. jula 2008. godine u BiH bilo 296.588. korisnika Interenta, od toga je dial up korisnika bilo 176.214, a broadband 120.374 korisnika. Portparol RAK-a Amela Odobašić kaže da u BiH trenutno ima 66 Internet provajdera.

- U 2007. godini RAK je na osnovu ankete među korisnika dozvola za pružanje Internet usluga (ISP) u Bosni i Hercegovini, dobio informaciju o broju Internet pretplatnika koji je tada iznosio 273.752 - kazala je Odobašić.

Prema istraživanju dominantna vrsta Internet pristupa bio je dial-up (obuhvata dail-up i ISDN), koji su činili 69 posto ukupnog broja Internet pretplatnika. Drugu grupu činili su pretplatnici usluga širokopojasnog pristupa (broadband) kojih je u 2007. godini bilo 31 odsto. Od usluga u širokopojasnom pristupu, najviše je bio zastupljen ADSL Internet pristup, čiji broj pretplatnika predstavlja 13,7 odsto ukupnog broja pretplatnika, dok su na drugom mjestu bili pretplatnici kablovskog Interneta 10,7 odsto.

- Polazeći od definicije Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) prema kojoj je Internet korisnik svaka osoba od 16 do 74 godine koja koristi Internet tokom godine, RAK procjenjuje da je u BiH u 2007. godini bilo 1.055.000 Internet korisnika, te da je stopa korišćenosti Interneta u istoj godini iznosila 27,25 odsto - rekla je Odobašić.

Od 122 zemlje u svijetu, BiH se prema korišćenju informaciono–komunikacionih tehnologija nalazi na 89 mjestu. Od zemalja jugoistočne Evrope iza BiH samo su Albanija i Moldavija, podaci su Svjetskog ekonomskog foruma.

Kursevi računara

Udruženje građana "Marko Polo" organizuje kurseve računara i stranih jezika. Kada je u pitanju kurs računara, imaju dva stepena.

- Prvi stepen traje tri mjeseca i podrazumijeva Windows, Word i Power point, a drugi Excel i on traje dva mjeseca. Mjesečno se plaća 40 maraka i ta dva stepena koštaju 200 maraka - istakla je tehnički sekretar Udruženja "Marko Polo" Aleksandra Savić.

Ona je dodala da je starosna dob polaznika kurseva različita, kao i to da za kurseve računara slabo interesovanje.

- Polaznici kurseva pretežno su stariji ljudi, a ima i mlađih od 12 do nekih 20 godina. To su uglavnom oni koji su radili na računaru, ali im je bitno da imaju papir, jer sada kad konkurišu za posao uglavnom se to traži - istakla je Savićeva i dodala da je činjenica da je u RS sve više ljudi na društvenim mrežama, što je, kaže, pokazatelj da ipak nismo informatički nepismeno društvo.

- S druge strane, jezik je dosta povezan sa računarom i sigurno je da bi trebali znati neke osnove kako bi se služili računarom - kazala je Savićeva.

Kada je u pitanju učenje stranih jezika, dodala je, ima zainteresovanih i to su uglavnom ljudi do 40 godina, mada ima i onih preko 40 godina.

- Najstariji učenik bio je 1931. godište i učio je italijanski jezik - rekla je Savić.

Data centar

Instaliranje Data centra, kako kažu u Ministarstvu prosvjete i kulture RS, koji će upravljati informacionim tehnologijama u svim školama i na taj način omogućiti praćenje nastave on-lajn, dugoročni je plan ovog Ministarstva.

- Već su urađene pripreme za uvođenje elektronskog dnevnika u sve osnovne i srednje škole u RS. Elektronski dnevnik već je u upotrebi u Osnovnoj školi "Ivo Andrić" u Banjoj Luci gdje nastavnici od avgusta ove godine učenike ocjenjuju u elektronskom dnevniku. Ovakav način ocjenjivanja trebao bi uskoro da bude uveden i u Centru srednjih škola u Trebinju, Gimnaziji u Banjoj Luci, OŠ "Petar Petrović Njegoš" u Srebrenici, OŠ "Drinić" u Driniću i područnoj školi Podgrab-Pale  - kazala je portparol Ministarstva prosvjete i kulture RS Spomenka Miljković.

Planirano je, prema njenim riječima da se u škole u Srpskoj uvede nastava u multimedijalnom obliku, te je sa kompanijom "Lanako" pokrenut projekat informatizacije osnovnih i srednjih škola pod nazivom "Interenet u svim školama".

- Stručni tim Ministarstva prosvjete i kulture i "Lanaka" obišao je prošle godine sve škole u Republici Srpskoj i napravio bazu podataka o stanju i neophodnom ulaganjima u informatičku opremu škola - objasnila je Miljkovićeva.

Ona je istakla da će ovaj projekat trajati sve dok svaki učenik u RS ne bude imao pristup Internetu u školi. U zavisnosti od broja učenika, svaka škola će dobiti određeni broj informatičkih učionica. Kako ona ističe, jedna informatička učionica opremljena sa 16 računara, mrežnim štampačem i pristupom Internetu, namijenjena je za 300 učenika.

Ministarstvo prosvjete i kulture RS u saradnji sa banjolučkom firmom "Mediamarket" pokrenulo je prošle godine akciju opremanja informatičkih kabineta u školama. U okviru ove akcije "Mediamarket" će pokloniti kompletnu računarsku opremu školama za koje se utvrdi da im je to neophodno, a do sada je uručeno petnaestak računara školama u Srpskoj.

U Banjoj Luci je krajem 2008. godine potpisan Memorandum o razumijevanju između Vlade Republike Srpske i kompanije "Majkrosoft" s ciljem povećanja informatičke pismenosti i korišćenja savremenih tehnologija u obrazovanju. Memorandum su potpisali ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Anton Kasipović i generalni direktor "Majkrosofta" za BiH Lejla Zukić - Krivdić. Odobrena su i tri miliona maraka za informatizaciju na Univerzitetu u Banjoj Luci, a slijedi isto i za Univerzitet u Istočnom Sarajevu.

Elektronski dnevnik

Direktor osnovne škole "Ivo Andrić" u Banjoj Luci Ljubomir Starčević rekao je da je informatičko znanje nastavnika u njihovoj školi solidno, "a učenika čak i odlično". Ovo je ujedno i prva škola u RS u kojoj je uveden elektronski dnevnik.

- Uvođenjem e-dnevnika kod nas je zaista povećana informatička pismenost. Ranije je bilo nedoumica da li će se saradnja sa roditeljima uvođenjem ovog dnevnika poboljšati ili ne, međutim sada, nakon vremena koje je prošlo od njegovog uvođenja, možemo reći da to nije smanjilo interes roditelja da dođu u školu i razgovaraju sa nastavnicima - kazao je Starčević.

Kada je u pitanju pismenost u RS, dodao je, danas u RS nema škole koja nema računara.

-To je jako korisno, i smatram da su i nastavnici, bar za predmet informatika dovoljno obučeni za rad. Ali, sigurno u nekim školama postoji potreba da se dodatno obuče u informatičkom smislu, jer nemaju sve škole iste uslove - rekao je Starčević.

Zastarjeli nastavni programi

Direktor Agencije za informaciono društvo RS Srđan Rajčević kaže da su naši nastavni planovi i programi vezani za informatiku prilično zastarjeli.

 - Kod nas pored klasične obuke koja podrazumijeva Office paket i rad sa Windows-om još uvijek izučavaju zastarjeli programski jezici, i zato se zalažemo za to da se nastavni plan i program modernizuje. Dakle, što se tiče nastavnog plana i programa, kada je u pitanju informatika postoji problem jer je to najdinamičnija nauka od svih. Trendovi se veoma brzo mijenjaju i zato smatramo da Ministarstvo prosvjete i kulture RS treba da bude u trendu sa informatičkim dešavanjima i da svake godine vrši reviziju nastavnog plana i programa kako bi se oni mogli prilagođavati modernim trendovima - istakao je Rajčević.

Kada je u pitanju nastavni kadar, dodao je, činjenica je da su profesori koji predaju informatiku uglavnom inženjeri elektrotehnike, te je upitno koliko oni imaju znanja i treba li im dodatna obuka.

- Tu je prilično tmurna situacija, ali mislimo da bi se dodatnim naporima Ministarstva u saradnji sa nama mogla ostvariti kvalitetna saradnja i da bi taj nastavni plan svake godine mogao biti na pravi način ažuriran - naglasio je Rajčević.

Poslodavci

Više od 80 odsto poslodavaca navodi poznavanje rada na računaru kao preduslov za zapošljavanje, pokazuje analiza oglasa objavljenih na portalu za zapošljavanje Posao.ba.  Poznavanje rada na računaru kao poslodavci su naveli u 61,4 odsto oglasa, dok je zahtjev za posjedovanje radnog iskustva u struci zahtijevano tek u 45,7 odsto oglasa za posao. Prema podacima portala Posao.ba po pitanju pronalaska kvalitetnog posla i uticaju poznavanja rada na računaru pri zapošljavanju 93,4 odsto ispitanika smatra da je rad na računaru neophodan, a 4,7 odsto ispitanika ima neutralan stav u vezi sa ovim. Tek 1,2 odsto ispitanika smatra da poznavanje rada na računaru nema uticaja na pronalaženje kvalitetnog posla.

Srđan Rajčević smatra da formulacija koja je sadržaj svakog konkursa "poznavanje rada na računaru" ništa ne govori. Šta to ustvari znači? To je toliko široka, odnosno apstraktna formulacija da je nemoguće provjeriti.

- Mi smo planirali da uvedemo ECDL standard Evropske unije koji je upravo vezan za poznavanje rada na računaru, to je ono što se u EU sada traži kao kvalifikacija - rekao je Rajčević.

Veliki broj Javnih zavoda za zapošljavanje danas nudi mogućnost pretraživanja njihovih baza onlajn, kako za nezaposlene tako i za poslodavce. Takođe, registraciju novih nezaposlenih ili novih upražnjenih mjesta moguće je izvršiti putem Interneta. Upotreba Interneta u cilju efikasnijeg usklađivanja ponude i tražnje na tržištu rada ima i svojih nedostataka. Glavni je u činjenici da Interent, čak i u razvijenim zemljama, jošu vijek nije dostupan čitavoj populaciji.

Društvene mreže

Četvrtina građana BiH najviše posjećuje stranicu Google, pa Yahoo,  najzanimljivije društvena mreža im je Facebook i stranica za razmjenu video-zapisa YouTube. Interent stranice za čet, prema istraživanjima, znaju koristiti gotovo svi Internet posjetioci, dok im je za skidanje muzike, filmova i knjiga još uvijek potrebna pomoć nekog malo boljeg poznavaoca svjetske mreže.

Jezici

Svetosavska omladinska zajednica organizuje kurseve jezika, i to engleski, njemački i italijanski.

- Uglavnom nam dolaze ljudi do 27 godina u cilju svog usavršavanja. Kursevi engleskog i njemačkog su usklađeni sa ostalim školama jezika, jer oni odavno postoje kursevi i generalno su u cijeloj Evropi usklađeni. Kurs traje dva do tri mjeseca i košta 25 maraka mjesečno. Kod nas je za svaki kurs popriličan broj zainteresovanih - kazao je Žarko Jovanović iz SOZ-a.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.