S obzirom na to da ambasador prima i prenosi saopštenja svojih vlasti, da predstavlja službeni izvor informacija, da je stalni posrednik u odnosima dviju država, veoma je bitno kakva je osoba na tom mjestu.

Zvanje ambasadora je i najviše zvanje u diplomatskoj karijeri, ambasador je prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima šef diplomatske misije najvišeg razreda, tako da bi tu dužnost trebalo da obavlja osoba koja u potpunosti može da ispuni sve obaveze i predstavi svoju zemlju u najboljem svjetlu.

Nažalost, nije uvijek tako. Iako ima i ambasadora koji i više nego dobro rade svoj posao ima i onih koji su na razne načine osramotili svoju zemlju.

Ko predstavlja BiH u svijetu

Kompetentnost mnogih ambasadora BiH, nažalost, je i više nego sporna. Većina njih ne zna nijedan strani jezik, a kamoli jezik zemlje u kojoj su ambasadori, prije imenovanja nisu se bavili diplomatijom i nisu prošli pripreme za ta mjesta.

Nerijetko su glavni aduti za njihovo imenovanje bile stranačke, ali i rodbinske veze. Tako BiH u svijetu predstavljaju, na primjer bankarski službenici i računovođe.

Ambasador BiH u Bugarskoj Sifet Podžić bio je oficir i u diplomatiju je otišao sa tog mjesta, bez potrebnog iskustva i znanja.

Ambasador BiH u Češkoj je Nedeljko Bilić, koji ima diplomu menadžera i takođe nije imao nijedan susret sa diplomatijom do imenovanja.

Branimir Jukić, koji je ambasador BiH u Crnoj Gori, na tu poziciju je otišao direktno sa bankarskog šaltera, dok ambasador u Berlinu Tomislav Limov ne zna ni njemački, ni engleski jezik.

Skandali ambasadora BiH

Ambasador BiH u Beču Haris Hrle imenovan je za ambasadora po principu spajanja porodice. Njegova supruga radi u Beču u Misiji UN, a pored toga on je zet Bisere Turković, koja je bila ambasador u SAD.

Upravo je Hrle najčešći akter skandala, jer se bavi politikom umjesto diplomatijom i izigrava portparola bivšeg generala Armije RBiH Jovana Divjaka. Hrle je nedavno odbio da prisustvuje izložbi slika kulturnih centara iz Banjaluke i Sarajeva, navodeći da u BiH postoji samo jedan kulturni centar, onaj u Sarajevu.

Nekadašnji ambasador BiH u Londonu Elvira Begović svojevremeno je na tu poziciju otišla iz stolice šefa računovodstva u novinskoj agenciji Onasa i ostala je zapamćena po službenoj depeši upućenoj Ministarstvu spoljnih poslova BiH u kojoj navodi da je "hranila konja šefa kraljičine garde".

Ambasada BiH u Beogradu na čijem je čelu Boriša Arnaut napravila je lani diplomatski skandal, kada je povodom posjete tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića optuženom za ratne zločine Iliji Jurišiću umjesto sa Ministarstvom inostranih poslova Srbije, direktno kontaktirala sa Ministarstvom pravde Srbije.

BiH, očigledno, nije brinula kako će je pojedini ljudi predstaviti u svijetu, zbog čega joj se i desilo da njen ambasador u Kuvajtu Jasin Ravašde krijumčari alkohol u zemlji u kojoj je to strogo zabranjeno. U Sarajevo je stigla dokumentacija, narudžbenice i fakture, kao i brojevi bankovnih računa na koje je Ravašde uplaćivao novac dobijen od preprodaje alkohola, ali ambasador još nije sankcionisan, a afera je skoro zataškana.

Ravašdea je na poziciju ambasadora BiH u Kuvajtu imenovao Silajdžić i pored toga što ne zna jezike naroda zemlje koju predstavlja niti ima državljanstvo BiH.

Prema praksi i dogovoru, članovi Predsjedništva BiH snose odgovornost za one koje predlože i kandidature se ne dovode u pitanje, osim u ekstremnim slučajevima, kada je osoba zaista nepodobna.

Jedan od bh. promašaja, koji je servirao opet Silajdžić, je ambasador BiH u Australiji Damir Arnaut, sin pomenutog Boriše. On nije htio da preuzme funkciju ni godinu od izbora na mjesto ambasadora, već se bavio odbranom Ejupa Ganića, osumnjičenog za zločine u Dobrovoljačkoj ulici i stranačkim poslovima Harisa Siladžića.

Prva Arnautova "diplomatska aktivnost", kada je konačno preuzeo dužnost i otputovao u Australiju, bila je urgentni zahtjev Ministarstvu inostranih poslova BiH za kupovinu novog automobila, namještaja i mikrotalasnih pećnica, što je opravdao obrazloženjem da Ambasada raspolaže viškom od 103.265 KM.

- Produktivnost radnika bila bi znatno povećana ako bi bili u mogućnosti da podgrijavajui hranu koju donesu na posao - rekao je tada Arnaut.

Jedan od poznatijih skandala je onaj iz 2008. godine kada je prilikom zvanične posjete privredne delegacije RS Ambasadi BiH u Kini, tadašnji ambasador Pero Barunčić tražio da delegacija plati polovinu iznosa računa za večeru, koju je već platila Ambasada, a tih 300 evra stavio je u svoj džep. O tom diplomatskom skandalu MIP BiH dopisom je 18. oktobra 2008. obavijestio otpravnik poslova Ambasade BiH u Kini Emir Bijedić.

Ambasadori koje je ugostila BiH

Većina ambasadora koja boravi u BiH nije sklona skandalima, ali pojedine zemlje, očigledno, nisu vodile računa o tome koga će poslati u BiH da ih predstavlja. To su svojim ponašanjem potvrdili i sami ambasadori, a mnogi od njih nisu odoljeli da se svrstaju na jednu od tri strane u BiH i budu pristrasni.

Jedan od, prema ocjeni mnogih, pristrasnih i loših diplomata bio je holandski ambasador u BiH Karel Foskuler. Umjesto da svojoj zemlji diplomatskim potezima otvara sva vrata, zatvorio ih je u Republici Srpskoj, gdje je čak proglašen nepoželjnom osobom. Foskuler je svojevremeno izjavio da je siguran da će biti nastavljeno korišćenje bonskih ovlašćenja u BiH, a u svojim izjavama nikada nije štedio tadašnjeg premijera RS Milorada Dodika.

Republika Srpska proglasila je Foskulera "personom non grata", što je u najteži oblik cenzure koji jedna zemlja može da primijeni na stranim diplomatama. O svemu su bile obaviještene i holandske vlasti.

Najnoviji skandal u vezi je sa Ambasadom Saudijske Arabije u BiH i nikada nije do kraja razjašnjen. Mediji su u januaru ove godine objavili da je u privatnoj rezidenciji zvaničnika Ambasade Saudijske Arabije u sarajevskom naselju Grbavica pronađena mlada državljanka Filipina, koja je prisilno držana kao služavka. Intervenisale su policijske službe, a Filipinka je navodno neredovno hranjena, loše tretirana, a vjerovatno i seksualno iskorišćavana. Filipinka u BiH nije bila ilegalno i nije tražila zaštitu Službe za poslove sa strancima. Jedini njen zahtjev bio da raskine radni odnos.

Kontrola ambasadora

Ambasadori BiH, naravno, nisu prepušteni sami sebi i nisu slobodni da rade šta im je i kada volja. Kontrolori njihovog rada i aktivnosti smješteni su u zemljama koje predstavljaju u inostranstvu. U tom smislu, Ministarstvo inostranih poslova BiH je veza između diplomatsko-konzularnih predstavništva i Predsjedništva BiH.

Šef kabineta zamjenika ministra inostranih poslova BiH Željko Samardžija ističe da ambasadori "odgovaraju" Predsjedništvu BiH, jer je ono nadležno za vođenje spoljne politike. Osim toga, Predsjedništvo BiH je organ koji imenuje ambasadore i koji može da ih "skine" sa ambasadorske pozicije.

- Ne znam da li je bilo slučajeva da su ambasadori zaslužili kaznu povlačenja. Uglavnom, onaj ko imenuje ambasadore može i da ih razriješi - rekao je Samardžija.

Ambasadori moraju da se dokažu

Psiholog Aleksandar Milić rekao je "Glasu Srpske" da ambasadori, koji predstavljaju zemlju izvan njenih granica, moraju da budu ljudi koji su se dokazali u javnom, političkom, stručnom, naučnom ili društvenom životu.

- To ne mogu da budu anonimne osobe. Uočljivo je da pojedinci na funkcijama nemaju potrebne kvalitete ličnosti i da se spuštaju ispod nivoa vaspitno-zapuštenih i neobrazovanih ljudi - smatra Milić.

Naglašava da su dodatni problemi rivalstvo, destruktivno ponašanje u diplomatskim krugovima, kao i nedostatak efikasnosti i sposobnosti ambasadora da sa pozicije na koju su imenovani drže cijelu situaciju pod kontrolom.

Milić smatra da su kriterijumi izbora ambasadora niski i nekontrolisani.

- U današnje vrijeme, ambasador mora da bude visokoobrazovan, da posjeduje stepen političke informisanosti i orijentacije te da, uz sve to, bude stabilan i siguran u sebe - zaključio je Milić.

Nekadašnji ambasador BiH u Sloveniji, koji je danas lider SDS-a Mladen Bosić smatra da su ambasadori još vezani za određene centre moći, a ne za neku zvaničnu politiku BiH, jer ona i ne postoji.

- Znam da im nije lako zastupati bilo kakve stavove i da veoma često dolaze u situaciju da zastupaju stavove onih koji su ih postavili na ambasadorska mjesta - rekao je Bosić.

Ambasadori bi, dodao je on, trebalo da afirmišu pozitivne vrijednosti zemlje iz koje dolaze, kao što rade svi ostali ambasadori, a ne da zagovaraju protiv zemlje iz koje dolaze.

Bosić je rekao da je bilo slučajeva da ambasadori ne govore baš najbolje o zemlji iz koje dolaze i koju predstavljaju u inostranstvu.

Prema njegovim riječima, većina zemalja se odlučuje da na mjesto ambasadora postavi ljude koji tek treba da izgrade karijeru i koji bi trebalo da na najbolji način predstave svijetu zemlju iz koje dolaze.

Iako je poodavno izašao iz diplomatskih krugova ove vrste, Bosić posebno naglašava da će budući ministar inostranih poslova BiH imati pune ruke posla.

- Diplomatska mreža BiH ima velikih problema, tako da, ko god bude ministar, imaće mnogo posla - zaključio je Bosić.

Ambasadori obavještajci

Krajem prošle godine bugarska vlada je usvojila prijedlog za opoziv 47 ambasadora i generalnih konzula, među kojima su i 42 saradnika bivše državne bezbjednosti i vojne obavještajne službe do 1989. godine.

Premijer Bojko Borisov u pismu koje je uputio predsjedniku Georgiju Prvanovu naveo je da je motiv opoziva "ozbiljno potkopavanje međunarodnog autoriteta Bugarske". Sredinom decembra Komisija za lustraciju objavila je da su ukupno 192 bugarskih diplomata u inostranstvu radili za bivše obavještajne službe, što čini 45 odsto ukupne bugarske diplomatske misije u inostranstvu.

Bugarsko Sobranje usvojilo je i deklaraciju o opozivu ambasadora koji su sarađivali sa bivšim tajnim službama.

Prijetnje Grujici Spasoviću

Na primjeru bivšeg ambasadora Srbije u BiH Grujice Spasovića pokazalo se da ambasadori moraju da trpe i negativne posljedice posla kojim se bave. Spasoviću je početkom 2008. godine prijećeno smrću. Dobio je elektronsku poruku kojom mu je poručeno da u roku od 48 časova napusti Sarajevo ili će biti likvidiran zbog "genocida u Srebrenici". Obavještajne agencije u BiH utvrdile su da je poruku dobio od mladića koji živi u Danskoj i kome nije prvi put da prijeti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.