Demokratija po švajcarskom receptu

Miroslav Filipović
Demokratija po švajcarskom receptu

Moglo bi se reći da je život u Švajcarskoj savršen, posebno u poređenju sa stanjem u BiH, ali Švajcarci, bilo da govore njemački, francuski ili italijanski, ne misle tako - i oni se žale na svoje političare, neke vladine odluke, složeno uređenje... Ipak, utisak je da njihov višejezični sistem, uprkos etničkim i vjerskim različitostima, funkcioniše bez greške, baš kao - švajcarski sat.

Grupa novinara iz Banje Luke, Sarajeva i Mostara nedavno je boravila u studijskoj posjeti Bernu, glavnom gradu Švajcarske, gdje su imali priliku da se pobliže upoznaju sa političkim sistemom ove alpske zemlje, podijeljene na 26 kantona sa četiri službena jezika, i istorijskim i kulturnim znamenitostima grada na rijeci Are.

Tokom četvorodnevnog boravka u Bernu, gradu osnovanom u dvanaestom vijeku, zbog čega posjeduje razne stilove arhitekture, novinari su posjetili zgradu švajcarskog Parlamenta, izgrađenu u 19. vijeku, "medijsku kuću" u koju su smješteni novinari koji izvještavaju iz Berna, Švajcarsko religijsko vijeće, školu sa dva jezička programa...

Uočili su da, za razliku od BiH, švajcarski institucionalni sistem veoma dobro funkcioniše, uprkos etničkoj, jezičkoj (njemački, francuski, italijanski, retoromanski) i vjerskoj različitosti (katolici, protestanti, muslimani, pravoslavci...) članova izvršne, sudske i zakonodavne vlasti.

Zemlja je u dobroj mjeri decentralizovana, sa jakim kantonima, a u nekim oblastima velika ovlašćenja imaju čak i opštine, kojih ima više od tri hiljade.

Novinari su osjetili i duh takozvane švajcarske "direktne demokratije", jer je u vrijeme njihovog boravka održan referendum građana na kojem su tijesnom većinom prihvaćeni biometrijski pasoši, kao i to da alternativna medicina uđe u sistem zdravstvenog osiguranja.

Od profesora političkih nauka sa Univerziteta u Cirihu Nenada Stojanovića novinari su saznali da se godišnje, u prosjeku, u Švajcarskoj, koja ima 7,5 miliona stanovnika, održe dva do tri referenduma na kojima se građani izjašnjavaju o važnijim pitanjima.

Referendumi se organizuju na federalnom, ali i na kantonalnom i opštinskom nivou. Za raspisivanje referenduma na državnom nivou političke partije moraju da prikupe 50.000 potpisa, a na nižim nivoima 5.000.

Kroz referendume građani mogu da mijenjaju zakone i uvode amandmane u federalni ustav. Švajcarska federacija uspostavljena je 1848. godine.

- Suština referenduma je da političke odluke moraju biti plod dogovora i kompromisa parlamentarnih partija kako bi dobile podršku građana - pojasnio je novinarima Stojanović.

Zanimljivo je da se nikada nije desilo da kantoni u kojima većina stanovništva govori maternji njemački, francuski ili italijanski jezik na referendumu pokaže tri različita stava, već su mišljenja i unutar kantona nerijetko podijeljena.

Za novinare iz RS i FBiH je upriličena i posjeta seoskoj farmi, čiji vlasnici od države godišnje dobiju podsticaje u iznosu od 50.000 franaka (35.000 evra).

- Dobro živimo od stočarstva, ali postoji mogućnost da nam država znatno smanji novčane podsticaje, što bi bio direktan  udar na našu poljoprivredu. Evropska unija traži od Švajcarske da smanji subvencije za poljoprivredu i otvori granice za veći uvoz hrane iz njenih članica - kazao je farmer iz švajcarskog sela Afoltern Hans Peter Jordi, koji je novinare počastio "šljivovicom", suvim mesom i poznatim švajcarskim sirom ementalerom.

Iz Jordijevog dvorišta novinari su uživali u veličanstvenom pejzažu kojim su dominirali vrhovi Alpa.

Drugog dana su prošetali starim dijelom Berna, koji je okružen rijekom Are, a velikim dijelom je očuvan iz srednjeg vijeka i pod zaštitom je Uneska.

Satni toranj impozantna je građevina u središtu starog grada, službeno mjerilo vremena i tačka od koje se mjere sve udaljenosti u kantonu.

Ispod sata nalazi se složena astronomska i astrološka naprava koja pokazuje vrijeme 24 časa dnevno, kao i 12 dnevnih sati, poziciju sunca, dan u sedmici, datum i mjesec, Mjesečeve faze i položaj Sunca...

Nekoliko trenutaka prije punog sata mehanički likovi izranjaju iz unutrašnjosti sata, uključujući pijevca, paradu medvjeda, dvorsku ludu... U blizini su i veličanstvena gotička katedrala Minster, koja je ujedno i najviši sakralni objekat u zemlji, i stara gradska kuća.

Gradske ulice, ispresijecane tramvajskim šinama, bogate su brojnim restoranima, kafeima, klubovima, trgovinskim i modnim centrima. Ulice Berna krase i brojne srednjovjekovne fontane. U jednoj od njih novinari su zapazili i kuću čuvenog naučnika Alberta Anštajna, u kojoj je, navodno, stvorena i njegova teorija relativiteta.

Rosengarten (Ružičnjak) na brdu iznad starog dijela nudi panoramski pogled na ovaj prekrasan ambijentalni grad.

Najnovija zanimljivost Berna je nova fontana otvorena 2004. godine ispred zgrade Parlamenta.

Ministri u tramvajima

Parlament Švajcarske čine dva doma - Savjet kantona Švajcarske, koji ima 46 predstavnika i Državni savjet, koji se sastoji od 200 članova. Kada oba doma zasjedaju zajedno, poznati su kao Ujedinjeni federalni parlament. Glavno izvršno tijelo i ujedno šef države je savezno vijeće Švajcarske, koje ima sedam sedam članova. Zanimljivo je da se švajcarski ministri slobodno kreću po gradu bez ličnog obezbjeđenja, a neki od njih svakodnevno koriste gradski prevoz.

Cilj

Novinarsku posjetu Bernu organizovala je Švajcarska agencija za razvoj u okviru programa "Podrške Švajcarske ustavnim reformama u BiH". Cilj je bio da se bh. novinari upoznaju sa funkcionisanjem višejezičnog švajcarskog institucionalnog sistema.

Plate

U razgovoru sa švajcarskim kolegama, novinari iz BiH su saznali da se plate zaposlenih u medijima u Bernu kreću od tri, pa čak do pet hiljada evra, zavisno od radnog staža, ugleda i medijske kuće.

- Naše medijske kuće u posljednje vrijeme imaju problema sa ekonomskom zavisnošću od velikih oglašivača. To donekle utiče i na rad novinara - kaže novinar Romano Klivaz.

Prosječna plata u švajcarskoj je 4.000 franaka (2.850 evra). Istina, ručak za dvoje u prosječnom restoranu u Bernu košta oko 100 evra. Kafa u restoranima i kafeima u centru Berna košta od tri do pet evra, a pivo od pet do sedam evra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana