Demokratija nije raj, ali ni pakao
Građani Češke slave 20. godišnjicu "plišane revolucije" kojom je zbačen komunistički režim.
Uprkos toliko željenoj slobodi koja je nastupila, sjećanje na jubilarnu godinu kada je pao komunizam u istočnoj Evropi, djelimično je pomućeno razočarenjem zbog iznevjerenih ideala.
Korupcija u politici i ravnodušnost građana su prijetnja demokratiji širom Evrope, upozoravaju stručnjaci.
Na završenoj konferenciji u Pragu "Sloboda i njeni neprijatelji", kojom je predsjedavao bivši češki predsjednik Vaclav Havel, francuski analitičar Žak Rupnik je istakao da su poslije pada komunizma građani u centralnoj i istočnoj Evropi postali slobodniji nego ikada prije toga.
- Riječ je međutim o slobodi koja podrazumijeva manje miješanja u živote ljudi, ali oni imaju veoma mali uticaj na vlast i javne poslove - rekao je Rupnik.
On ističe da je ideja koja je naslijeđena iz vremena komunizma da je "država neprijatelj slobode" doprinijela da mnogi građani centralne i istočne Evrope postanu nezainteresovani za politiku. To je, po njegovom mišljenju, omogućilo političarima da koriste "slobodno tržište" kao pokriće za "pljačku i neobuzdanu pohlepu". Takođe, politički lideri su počeli da "koriste jezik o slobodi istovremeno odbacujući civilno društvo i vladavinu prava".
- Dakle, imamo demokratsku ljušturu, institucionalni okvir, koji su prazni, bez sadržine. Da, stvorili smo tržišnu ekonomiju, ali koja je u krizi - naglašava Rupnik.
Britanski istoričar Timoti Garton Eš je na skupu u Pragu kao moderator zaključio da su poslije pada komunizma 1989, istočnoevropski lideri pogrešno favorizovali brzinu reformi u odnosu na suštinu.
- Sjećam se dobro kada smo se latili posla poslije 1989, postojalo je sveto trojstvo. Uvijek smo govorili: "demokratija, tržišna ekonomija i civilno društvo". To je apsolutno bio ispravan put, ali je jedna stvar nedostajala, a to je eksplicitan naglasak na vladavinu prava - istakao je Eš.
On ističe da je rezultat toga korupcija koja danas "truje vazduh slobode". Zato je po njemu uspostavljanje vladavine prava jedan od ključnih zadataka sa kojim se istočna Evropa danas suočava.
Međutim, urednik poljskog lista "Gazeta viborča" i jedan od vodećih disidenata u vrijeme komunizma Adam Mihnik ističe da je neosnovano razočarenje u bivšem komunističkom bloku – saznanje da demokratija nije sredstvo za iskorjenjivanje svih problema.
- Odakle to razočarenje? Rekao bih da imamo kompleks: mi smo dobri narodi, dobri ljudi, ali smo živjeli pod boljševicima, sovjetskim režimom. Smatrali smo da kada ga zbacimo da ćemo postati bogatiji, zarađujući isto kao građani SAD, uživajući istu socijalnu zaštitu kao građani Skandinavije, ali i nastavljajući da se ponašamo na isti način kao za vrijeme starog režima u Poljskoj. To je težak zadatak. U tom smislu, mi nismo imali sreće. Dakle, moramo da radimo na drugačiji način. Mi nećemo postati Amerika ili Skandinavija - kazao je Mihnik.
On smatra da poslije svake revolucije, revolucionari postaju razočarani uprkos pobjede; jer iako su se oni borili, drugi ljudi – možda nepošteni pa čak i lopovi – dolaze na vlast.
- Sloboda i demokratija su za svakoga, ne samo za pristojne, hrabre revolucionare. Društvo poštuje uljudne i hrabre revolucionare, ali samo prvih pet minuta nakon revolucije. Poslije ih zaboravlja a potom ih više uopšte ne voli - naglasio je Mihnik.
Mnogi su smatrali, dodao je on, da ako nestane pritisak totalitarne policijske države, sve će biti u redu. To nije bila utopija, nastavio je on, ali jeste iluzija da demokratija sve rješava.
- Demokratija nudi slobodu i građanska prava, ali ne može da odluči ko će od nas biti srećan - kazao je Mihnik.
On smatra da niko ne treba da bude kivan na demokratiju.
- Nema mjesta bilo kakvim iluzijama da je ona raj, ali ona nije ni pakao. Mislim da je 25 godina poslije perestrojke, učinak pozitivan uprkos tome što u svakoj od zemalja u ovoj regiji ima skandala, korupcije, kriminala i autoritarnih tendencija. U poređenju sa godinama stagnacije pod Brežnjevom, ovo je potpuno drugačiji svijet - zaključuje Mihnik.
Rusija
Ruski politički analitičar Andrej Pjontkovski je istakao da "Rusijom vladaju i postala je vlasništvo posvećenih neprijatelja slobode". On je upozorio na "ogromno i rasprostranjeno" nerazumijevanje Rusije na Zapadu.
- Ovaj sistem ne evoluira u pravcu postindustrijskog otvorenog društva, već ka feudalizmu, u kojem vladar u svakom trenutku može da oduzme zemlju od vazala. Jedina razlika je u tome što gospodin Putin dijeli i uzima, ne zemlju, već gasne i naftne kompanije - naglasio je Pjontkovski.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
