Demokratija koja štiti samu sebe

Od 3. oktobra 1990. postoji još samo jedna, ujedinjena, Savezna Republika Njemačka, a nekada zamišljen kao provizorni, postao je svenjemački ustav. Na njemu se temelji slobodarsko-demokratski poredak u Njemačkoj.

Pored ostalog, njemački ustav štiti pojedinca, garantuje njegovo dostojanstvo te da su pred zakonom svi jednaki - bez obzira na to koje su rase, porijekla, jezika ili religije. Osim toga, diobom vlasti moć države podvrgava se strogoj kontroli - jer nikada se više ne smije dogoditi da Njemačka izrodi nekog novog diktatora.

Izgrađena je federalna država s tri nivoa: savezni nivo i pokrajine dijele političku moć i zajedno donose zakone. Opštine (komune) su treći, najniži nivo. Podignute su barikade protiv radikalnih nedemokratskih strujanja: "demokratiji koja se štiti" dopušteno je da zabranjuje nedemokratske stranke. Još 1952. i 1956. zabranjene su radikalne komunističke stranke.

Osim toga, ne ulazi svaka stranka u parlament: tek ako na izborima pređe izborni prag od pet odsto, može biti zastupljena u njemačkom parlamentu. To pravilo je njemačkom Bundestagu donijelo stabilnost, ističe "Dojče vele".

Podjela vlasti, osnovna prava i demokratija takođe su dobili svog čuvara - takozvani Savezni ustavni sud. On provjerava usklađenost zakona sa ustavom i pomaže svakom građaninu da se izbori za svoja prava i slobode u odnosu na državu. Savezni ustavni sud dugo je bio unikat na međunarodnom planu te su ga kopirali u cijelom svijetu, na primjer u španskom ustavu.

Političke stranke su te koje u Njemačkoj preuzimaju vođenje socijalnih konflikata i mobilizaciju građana na izborima za Bundestag (savezni parlament) i landtag (parlament pokrajine). Isprofilisale su se dvije narodne stranke: konzervativna narodna stranka CDU/CSU i socijaldemokratska narodna stranka SDP.

Ali, i druga politička strujanja su zastupljena u Bundestagu i pokrajinskim parlamentima: liberalne i zelene ideje bore se za birače, ali su zastupljene i ljevičarske ideje.

"Njemačkom narodu" - tako stoji nad glavnim ulazom Rajhstaga. U njemu zasjeda njemački parlament - Bundestag. On je, u službi naroda a zajedno s Bundesratom, zadužen za donošenje zakona u Njemačkoj.

Bundestag raspravlja i odlučuje o novim zakonima. Bira saveznog kancelara i kontroliše rad vlade. Osim toga, svake godine donosi budžet Savezne Republike. Svake četvrte godine njemački narod bira približno 600 parlamentarnih predstavnika.

Bundestagom predsjedava predsjednik. Poslije saveznog predsjednika i predsjednika Bundesrata, on je formalno treći čovjek u državi; nalazi se čak i ispred saveznog kancelara koji je šef vlade.

Bundesrat je predstavničko tijelo 16 pokrajina, koje time učestvuju u procesu donošenja zakona. Bundesrat je sastavljen od 16 šefova pokrajinskih vlada i pokrajinskih ministara. Što više stanovnika ima neka savezna zemlja, to u Bundesratu ima više članova i glasova. Male savezne zemlje poput Bremena, na primjer, imaju tri, dok velike poput Bavarske imaju šest predstavnika.

Da bi neki novi zakon u Njemačkoj stupio na snagu, prolazi nekoliko faza. Zakone predlažu Bundestag, Bundesrat ili savezna vlada. Poslije toga se na tekstu radi u odborima.

Poslije izglasavanja i prihvatanja u Bundestagu, zakoni odlaze u Bundesrat, gornji dom parlamenta. U zakonodavnom postupku razlikuju se zakoni za koje je potrebna saglasnost i zakoni na koje se može dati prigovor. Za zakone koje moraju provesti pokrajine, u čijem finansiranju i one učestvuju ili koji mijenjaju ustav, potrebna je saglasnost saveznih zemalja. Ako Bundesrat odbije takav zakon, zakonski prijedlog mora biti upućen u takozvani Odbor za posredovanje.

Tamo gdje sjedi savezni kancelar, tamo je centar moći u Njemačkoj. A to je u "mašini za pranje veša". Tako Nijemci zbog njegove arhitekture zovu zgradu u kojoj svoje dužnosti obavlja kancelar.

Prema ustavu, savezna kancelarka Angela Merkel "tek" je četvrta osoba po moći u državi. Formalno, više prava imaju savezni predsjednik, predsjednik gornjeg doma njemačkog parlamenta - Bundesrata, i predsjednik Bundestaga. Ali, u stvarnosti je savezni kancelar najmoćniji političar u Saveznoj Republici Njemačkoj.

Savezni kancelar ima kompetencije za određivanje mjerila; određuje, dakle, glavna načela politike, kako unutrašnje tako i spoljne. Kao šef vlade predsjedava kabinetom u kojem su resorni ministri. Zajedno čine saveznu vladu, političko vođstvo zemlje.

Njemački narod ne može direktno da bira saveznog kancelara, ali svake četvrte godine na izborima za Bundestag posredno odlučuje o tome. Kancelarski kandidat najjačeg saveza stranaka u Bundestagu ujedno se i nominuje za novog kancelara.

"Njemačka se mora pokrenuti!" Izgovorivši te riječi, bivši njemački predsjednik Hercog je ostao u sjećanju nacije. To baš i nije lako s obzirom na to da predsjednik u Njemačkoj ima samo reprezentativnu funkciju.

U poređenju s državnim poglavarima drugih zemalja, njemački savezni predsjednik (tu dužnost trenutno obavlja Herst Keler) ima malo mogućnosti da utiče na dnevnu politiku. On međunarodnopravno zastupa Saveznu Republiku Njemačku i službeno predstavlja zemlju.

Savezni predsjednik potpisuje zakone; bez njegovog potpisa oni ne mogu da se proglase i stupe na snagu. U svakom slučaju je sporno do koje mjere on može stvarno da preispita zakone i spriječi njihovo provođenje. Dok neki polaze od toga da predsjednik države samo formalno može da kontroliše korektno donesene zakone, drugi mu, pak, priznaju pravo i na konkretnu, dakle sadržajnu provjeru.

Jedan od njegovih zadataka je i da Bundestagu predlaže saveznog kancelara kojeg će savezni parlament izabrati. Osim toga, ima pravo da udijeli pomilovanje počiniocima krivičnih djela. Posljednji slučaj bio je zahtjev za pomilovanje bivšeg teroriste frakcije Crvene armije Kristijana Klara, ali savezni predsjednik Keler taj je zahtjev 2007. odbio.

Istorija

Istorijski su razlozi zbog kojih njemački savezni predsjednik ima uglavnom reprezentativnu ulogu. Jer, u Vajmarskoj republici tadašnji je predsjednik Rajha imao dalekosežnu političku moć, smio je da ukida ustavne zakone i vlada izdavanjem vanrednih ukaza. Sve su to bili faktori koji su odigrali veliku ulogu kada su nacionalsocijalisti preuzeli vlast.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.