Dejvid Čendler: Visoki predstavnik neodgovorni vladar koji ne želi da ode

- On ne priznaje nijednu vlast u BiH osim sebe, bilo da je u pitanju sud ili parlament. Jasno je da je njegova uloga antiustavna čim za njega nije obavezujuća vladavina zakona - istakao je Čendler. Dodao je da je visoki predstavnik prepreka za poboljšanje stanja u BiH.

* GLAS: Izjavili ste da bilo kakva diskusija o demokratskim i ljudskim pravima u BiH treba da počne uklanjanjem visokog predstavnika. U čemu sve visoki predstavnik koči BiH i koliko je za zemlju štetno da bude pod nečijim tutorstvom?

ČENDLER: Visoki predstavnik je prepreka za poboljšanje stanja u BiH, jer je činjenica da onaj ko je imenovan izvana, sa izvršnim ovlašćenjima, nužno slabi autoritet i moć u BiH izabranih predstavnika i institucija. Izabrani predstavnici BiH (dakle i narod BiH) tretirani su na užasno pokroviteljski način - kao da moraju da budu podučavani od strane onih koji su imenovani izvana kako da djeluju i kako da se ponašaju kao članovi parlamenta ili kao glasači. Život pod međunarodnim tutorstvom je najsigurniji način da moralna i politička odgovornost bude "zakržljala" i ograničena. Jedna izreka u BiH koja kaže "Gdje Turčin prođe, trava ne niče", posebno je pogodna za razumijevanje ograničavanja domaćih vlasti i vještačkog političkog inženjeringa koji dolazi izvana.

* GLAS: Rekli ste i da je visoki predstavnik prijetnja Ustavu BiH. U čemu se sve ta prijetnja ogleda?

ČENDLER: Visoki predstavnik je prijetnja Ustavu, jer stoji iznad Ustava i zakona u BiH koji njega ne obavezuju. Ne priznaje nijednu vlast u BiH osim sebe, bilo da je u pitanju sud ili parlament. Jasno je da je njegova uloga antiustavna čim za njega nije obavezujuća vladavina zakona. Njegova uloga je, dakle, destabilizujuća, čak i kada ne ističe direktno i u potpunosti svoja bonska ovlašćenja kroz smjenjivanje izabranih predstavnika i sprovođenje ličnih ukaza, kao što je radio u prošlosti. Ta ovlašćenja, ipak, i dalje ostaju.

* GLAS: Kako komentarišete izvještaj visokog predstavnika Valentina Incka upućen Savjetu bezbjednosti UN u kojem je Republiku Srpsku optužio za kršenje Dejtonskog sporazuma bez ijednog konkretnog dokaza?

ČENDLER: Dejtonski sporazum izgleda kao veoma fleksibilan paket. Građani BiH i njihovi izabrani politički predstavnici nemaju ovlašćenja da mijenjaju zakone čiji je glavni tumač međunarodna zajednica i na taj način ih usklade s tim. Međutim, veliki igrači na međunarodnoj sceni mogu mijenjati Dejton po svojoj volji. Najveći udarac za Dejtonski sporazum bila su bonska ovlašćenja iz 1997. godine koja su pretvorila visokog predstavnika iz "moderatora" mira, koji je trebalo da djeluje do prvih izbora, u neizabranog i neodgovornog vladara sa izvršnom i zakonodavnom vlašću. Dejtonski sporazum je sada nešto više od političkog sredstva koje međunarodni zvaničnici koriste na proizvoljne i nepravedne načine, onako kako odgovara njihovim ciljevima.

* GLAS: Može li takav izvještaj, kao što tvrdi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, dovesti UN u zabludu i smatrate li da je jedan od razloga za prilično negativan izvještaj želja da se produži mandat OHR-a?

ČENDLER: Izvještaji visokog predstavnika uvijek dovode u zabludu. Uvijek su napravljani sa pozicije spoljnih aktera, a ne naroda u BiH. Uvijek su to akta samoopravdanja. Za probleme u međunarodno stvorenoj pseudodržavi u kojoj nema istinske slobode i demokratije, oni uvijek optužuju građane BiH i njihove odabrane predstavnike. Političke procese u toj državi moćni međunarodni predstavnici uvijek oštro kritikuju i iskrivljuju. U tom smislu, svaki izvještaj teži produženju mandata OHR-a. Izvještaje OHR-a nikada ne treba uzimati kao neutralne kada dođe do razmišljanja o kraju međunarodnog vladavine nad BiH.

* GLAS: Do kada će BiH, prema Vašem mišljenju, biti protektorat međunarodne zajednice oličen kroz OHR?

ČENDLER: Otvoreno je pitanje koliko će dugo još ovdje biti formalni protektorat. Stranci su uvijek dobri u uzimanju moći, ali izgleda je mnogo teže da tu moć vrate. Najveći strah za ljude i političare u BiH trebalo bi da bude kako da se ta moć ukloni, a da ona ne bude zamijenjena neformalnim protektoratom pod ovlašćenjima Evropske unije. Grci i Italijani uviđaju da Evropska unija djeluje na sličnom principu, odnosno da nije naklonjena demokratiji. Naravno, razlika je u sistemima integracije i sprovođenja politike, jer Evropskom unijom upravljaju ministri država članica, dakle, iznutra, a ne izvana kao što to čini visoki predstavnik u odnosu na BiH. Bila bi ironija kada bi narod u BiH izvojevao pobjedu suvereniteta nad bonskim ovlašćenjima samo da bi bio primoran da ga žrtvuje za "briselska ovlašćenja" EU.

* GLAS: Jedan ste od rijetkih međunarodnih analitičara koji smatraju da to što vlast u BiH nije formirana 13 mjeseci poslije izbora neće stvoriti veću krizu. Zbog čega to mislite?

ČENDLER: Međunarodni zvaničnici stalno govore o krizi u BiH. I 12 godina po završetku rata "mirovni proces", koji su nametnuli stranci, glavna je međunarodna "industrija". Poslije toliko vremena, koje je potrošeno u učenju ljudi u BiH kako da se ponašaju, strancima je teško da ih vide kao odgovorne i racionalne aktere. Kada god postoji bilo kakav problem ili poteškoća (čak i oni relativno normalni) oni uvijek izaberu da u tome vide krizu. Kriza je jedini način na koji mogu da razumiju BiH i racionalizuju sopstvenu ulogu. A u stvari, problem BiH koji se tiče formiranja nove vlasti je prilično razumljiv, s obzirom na kontekst i bez ikakve sumnje biće riješen. Belgija i druge zemlje, koje su slično regionalno i etnički podijeljene, nedavno su imale slične probleme u formiranju vlasti.

* GLAS: Poslije prošlogodišnjih izbora izjavili ste da je pažnja međunarodne zajednice usmjerena na izbore, jer se na njih gleda kao na neki ispit ili test za narode i političare u BiH, odnosno da li su oni spremni za nezavisnost. Da li su oni taj test prošli?

ČENDLER: Stanovništvo BiH pada u očima međunarodne zajednice još od prvih izbora na državnom nivou 1996. godine. Pitanje je da li bilo koja zemlja može da prođe test, posebno kada međunarodni "nadglednici" imaju potpuno nerealnu sliku iz fantazija o tome kako oni zamišljaju kakva bi BiH trebalo da bude. Za međunarodne činovnike i društvene radnike politika u BiH je problem, a ne rješenje. Bili bi srećni kada niko ne bi podržavao nijednu partiju i kada bi "neutralni" činovnik vodio svijet.

* GLAS: Jedan od zadataka koji je pred vlastima je reforma Ustava BiH. Republika Srpska je spremna na izmjene Ustava BiH da bi se sprovela presuda Evropskog suda za ljudska prava, ali ništa više od toga. Smatrate li da će primjena presude biti iskorišćena da se na mala vrata pokušaju progurati krupnije ustavne reforme i da će međunarodna zajednica podržati takva nastojanja bošnjačkih političara?

ČENDLER: Mislim da međunarodna zajednica neće napraviti drastične promjene kojih se neki ljudi razumljivo boje. Međutim, nedopustivo je da protektoratska ovlašćenja znače da su strah i nestabilnost kontinuirano prisutni i da niko ne može da bude siguran kako će međunarodna ovlašćenja biti upotrijebljena. To je najdestabilizujući aspekt ovlašćenja visokog predstavnika.

* GLAS: Valentin Incko je nedavno izjavio da je uvijek spreman da brani jaku Republiku Srpsku kao entitet u BiH koja takođe treba da bude jaka i funkcionalna. Da li su jaki entiteti i funkcionalna BiH dobitna formula?

ČENDLER: Mislim da moramo biti oprezni kada pokušavamo da shvatimo uglavnom dvolične riječi koje upotrebljavaju visoki predstavnici. Kada govore o jakoj državi ili o jakim entitetima oni to ne razumiju onako kako bismo mi. Oni govore o samoupravi i demokratiji, a niko od njih ne govori o ekonomskom rastu i razvoju. Za Incka i za EU su snažna država ili snažni entiteti oni koji imaju administrativne i birokratske kapacitete da vladaju prema normama EU za dobru vladavinu. Oni vide ovlašćenja države BiH ili entiteta kao institucije koje bi trebalo prije da budu u službi EU nego da izražavaju potrebe i interes naroda u BiH. Ništa što su Incko ili drugi strani zvaničnici izjavili o BiH ne bi trebalo da bude prihvaćeno, a da se političari i mediji u potpunosti ne zapitaju šta su oni zapravo mislili određenim riječima ili rečenicama.

Test za EU

* GLAS: Ranije ste upozoravali na to da EU nedostaje strategija prema Balkanu. Da li se nešto promijenilo i šta EU zapravo žele kada je riječ o Balkanu?

ČENDLER: EU je shvatila da je dovoljno teško uspostaviti bilo kakvu vrstu pravila i u sopstvenim zemljama, kao što su Italija i Grčka. Poražavajući je raspad političkog vođstva i postojanosti politike, jer se EU sve više udaljava od potreba i interesa evropskih naroda. EU ne sprovodi nikakvu strategiju, već je ona sredstvo za redukovanje političkih pitanja na pitanja socijalnog i ekonomskog upravljanja. Ne mogu se svi politički problemi podvesti pod tehnička ili administrativna pitanja, i upravo zato EU ima problem na Balkanu i zbog toga je ekonomska kriza test za njen kredibilitet.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.