Danas svako može da bude novinar i to je pogubno
U vremenu kada su mediji glavno oružje u modernim sukobima senzacionalizam i “klik” postali su gotov najvažniji segment njihovog rada. I dok razvoj modernih tehnologija guta tradicionalne medije, oni pravi novinari sve više gube svoj kredibilitet. Ko je taj ko ga stvarno ruši?
Promjene u ovoj profesiji su galopirajuće, a dok se jedni prilagođavaju i koliko-toliko pokušavaju da poštuju profesionalne standarde, drugi su potpuno “okrenuli ploču” pa za principe ne mare i jednu ozbiljnu djelatnost svode na nivo poslova sa pokretne trake. Sve to zbunjuje čitaoce i gledaoce, koji danas teško mogu da razliku profesionalce od amatera, novinare od manipulanata. Danas, u eri interneta, praktično svako može da sebe da proglasi novinarom.
O tome koliki je to problem za društvo profesor Ljubomir Zuber kaže da je formirana klima nepovjerenja u institucije pa i u medije, što je nemoguće posmatrati odvojeno od cijelog društva.
- Nikada nije bilo lako biti novinar, ali ste u jednom vremenu imali satisfakciju da ste učinili nešto za opštu korist ili da barem niste nanijeli štetu svojim (dez)informisanjem, jer se glas novinara uvažavao - rekao je Zuber.
Da li novinar može biti “bilo ko” i da li je za tu profesiju potrebna škola, pitanja su koja često opterećuju ovu profesiju. Nenad Bereta tri decenije radi kao novinar, a za naš list podsjeća na maksimu da su “novinari univerzalne neznalice”.
- Normalno je da ne možemo biti stručnjaci svi za sve, ali ako ću pratiti neki događaj o kojem malo znam, informisaću se o toj oblasti, neću da idem tamo napamet - savjet je Berete, koji dodaje da mlađe generacije ne poštuju taj princip, što dovodi do neugodnih situacija i, prije svega, lošeg izvještavanja.
Glas studenata novinarstva, kao budućih sluga javnosti, često se ne čuje. Dario Topić, student druge godine diplomskog studija novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, kaže da novinarstvo na fakultetu uglavnom ne ide u korak sa vremenom.
- Školovanje novinara nedovoljno brzo odgovara na potrebe društva koje se mijenja na dnevnoj bazi - rekao je Topić i dodao da je okvir nastave relativno zastario u poređenju sa zemljama članicama EU.
Stanje u Srbiji kada je obrazovanje novinara u pitanju nije bolje, a Magdalena Kostić, student treće godine novinarstva u Nišu, smatra da ne postoji dovoljno prakse.
- Jedan moj profesor je rekao: “Novinarstvo je mala bara puna krokodila” i od vas zavisi da li ćete u toj bari da preživite” i uvijek se vodim time - poručila je ona.
Na studijima novinarstva širom BiH nisu popunjena sva mjesta, a to može biti pokazatelj straha srednjoškolaca da se u današnje vrijeme bave tim poslom. Marko Simić, student treće godine na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, ističe da novinarstvo jeste cjeloživotno pričanje priče, temeljene na istini, činjenicama, analizi, etičkim i profesionalnim normama, priče koja uvijek zauzima stranu čovjeka i predstavlja potrebe javnosti i društva.
- Studij novinarstva kao početna tačka formiranja svakog kvalitetnog budućeg novinara danas je možda potrebniji nego ikada, jer se novinarstvo kao profesija suočava sa temeljnim promjenama u djelovanju, ali i samoj percepciji profesije kod publike - rekao je on.
Ono što studenti takođe primjećuju je to da ono što uče na fakultetu često nema veze sa stvarnošću.
Sarah Bešlija, studentkinja druge godine na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, kaže da se sam studij novinarstva dosta razlikuje od onoga što novinarstvo jeste zapravo i vidno je da se novinari ne pridržavaju onoga čega bi trebalo da se pridržavaju.
Ambicije i odgovornost
Profesija se mijenja iz dana u dan i potrebno je prilagođavanje. Dvije bivše studentkinje novinarstva rado se prisjećaju prošlih dana, ali drugačije vide novinarstvo danas.
- Ja sam studirala u drugoj klasi novinara u Banjaluci. Tada je žurnalistika bila pri Filozofskom fakultetu. Nismo imali svoje prostorije, o nečemu drugome da ne govorimo. Mislim da su današnji uslovi studiranja daleko bolji. Kada je riječ o samoj profesiji, čini mi se da su mediji, sa željom da prvi plasiraju informaciju, postali puki prenosioci tuđih riječi i mišljenja. Malo je medija koji kritički izvještavaju - rekla je dugogodišnja novinarka Slađana Kovačević.
Daliborka Gavrilović Kujundžić, bivši novinar, sada zaposlena kao PR, podsjeća da je njena generacija bila ambiciozna i odgovorna.
- Sa određenim strahopoštovanjem smo gledali na buduću profesiju i bili srećni što su sa nama u to vrijeme radili doajeni Fakulteta političkih nauka u Beogradu i vrhunski novinari. Oni su nas učili zanatu, ali još više profesionalnoj etici, poštovanju sagovornika, kulturi govora, mnogim stvarima koje danas nedostaju novinarstvu - istakla je ona.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
