Dan za smijeh i ludorije

Svi se toga dana trude da smisle što originalniju šalu, da bi prevarili ljude oko sebe i uljepšali dan osmijehom.

Istorijat

Porijeklo obilježavanja 1. aprila nije potpuno jasno, ali je najprihvaćenija teorija o početku godine u Evropi.

Do sredine 16. vijeka, naime, većina evropskog stanovništva obilježavala je Novu godinu 25. marta, a slavlje je trajalo do 2. aprila. Kada se datum proslave Nove godine pomjerio na 1. januar, 1. april je postao dan šale na račun onih koji obilježavaju Novu godinu pogrešnog datuma. Vremenom je to postao dan za zafrkanciju iz bilo kojeg povoda, na bilo čiji račun.

U anglosaksonskim zemljama 1. april zovu Dan svih budala, pa je pisac Mark Tven rekao da "služi da bismo se prisjetili ko smo i šta smo ostala 364 dana".

U Škotskoj se taj običaj prvobitno zvao "lov na kukavicu", a kukavica je bila osoba koja padne na štos. U Francuskoj i Italiji osoba koja nasjedne na prvoaprilsku šalu zove se "aprilska riba".

Prema tradiciji, u mnogim zemljama ljudi mogu da drugima priređuju šale do podneva 1. aprila, a ako to rade poslije tog vremena, onda i sami postaju "aprilske lude".

Mediji

Držeći se tradicije i mnoge medijske kuće smišljale su prvoaprilske šale, koje su išle od smiješnih do apsurdnih, pa je tako proteklih godina bilo vijesti da se Dejvid Bekam pridružio australijskoj fudbalskoj reprezentaciji, kao i da je Kanada kupila pola havajskog ostrva.

U šalama bez sumnje prednjači britanski Bi-Bi-Si. Tako je 1965. godine objavio da uvodi novu tehnologiju, koja omogućuje emitovanje mirisa putem TV prijemnika, pod parolom "od sada ne više samo svjetlo i zvuk, nego i miris na vašim malim ekranima". Mnogi su gledaoci zvali uredništvo i izvještavali da im iz televizora zaista dopire miris.

Zanimljivo je da je čak 40 godina kasnije gledaocima isti štos uspjela da "proda" i TV stanica "Seven Nerwork" u Australiji.

Producenti Bi-Bi-Sija su u emisiji "That's Life!", posvećenoj talentovanim životinjama, 1. aprila 1979. godine emitovali uvjerljivu reportažu o engleskom ovčaru koji zna da vozi automobil.

Britanski astronom uvjerio je 1. aprila 1976. slušaoce Bi-Bi-Sija da će zbog poremećaja Zemljine gravitacije moći malo lebdjeti. Desetine građana zvale su stanicu tvrdeći da se to zaista i dogodilo.

Holandska državna televizija 1955. je izvijestila da se srušio Kosi toranj u Pizi. Zabrinuti ljubitelji umjetnosti zvali su redakciju zanimajući se za detalje nesreće.

Ista je televizija 1975. objavila gledaocima da je uvedena nova tehnologija koja može da otkrije neprijavljene televizore, pa je pozvala sve koji to nisu učinili da to srede što prije.

Cartoon Network je 1. aprila 1997. od šest do 18 časova emitovao crtaće o Screwy Squirrelu, s objašnjenjem da ne mogu promijeniti program, jer je glavni lik iz crtaća preuzeo kontrolu nad TV stanicom.

Poznati sportski nedjeljnik "Sport Illustrated" objavio je 1985. godine članak o novoj bejzbol superzvijezdi Sidarti Sidu Finču, koji baca lopticu dosad nezabilježenom brzinom i preciznošću. U tekstu je navedeno da će Finč potpisati ugovor sa Njujork Metsima i da je poseban po tome što je naučio da igra bejzbol među budistima u Tibetu.

Muzej šala u San Dijegu objavio je spisak deset najboljih prvoaprilskih šala u anglosaksonskoj štampi, a jedna od najsmješnijih odnosi se na američki državni radio, koji je 1992. godine najavio novu kandidaturu Ričarda Niksona za predsjedničke izbore pod motom: "Nisam učinio ništa loše i neću to ponoviti"!

Običaj zbijanja prvoaprilskih šala nije zaobišao ni Srbiju, pa se često u medijima moglo naći ponešto što je iznenadilo čitaoce. Jedna od šala koja se najčešće spominje objavljena je 1964. godine u "Politici ekspres" i odnosila se na to da legendarni fudbaler Dragoslav Šekularac "prelazi" u Partizan.

Podvale o kojima se još priča

Svake godine dežurni šaljivdžije smisle nekoliko prvoaprilskih zezancija koje se prepričavaju godinama.

Tako je "Gugl" zajedno s "Virginom", najavio projekat "Virgle", odnosno veliki plan za naseljavanje ljudske kolonije na Marsu. Naravno, mnogi su požurili da se prijave.

Zagrebački Radio 101 imao je 1. aprila 1985. navodnu emisiju uživo o eutanaziji, u kojoj je učestvovalo više "uglednih gostiju". Kada se rasprava zahuktala, jedan od protivnika eutanazije izvukao je pištolj i pucao u druge goste.

Program je prekinut i u eteru su se čule smetnje, a poslije punog minuta oglasila se nova voditeljka i objavila da se u studiju "dogodio težak incident te da su intervenisale snage reda". Dok su se svi na radiju smijali, jer je bila riječ o snimljenoj radio-drami, na radio je došla prava policijska patrola, pa su voditelji objavili da je sve bila šala.

Jedan hrvatski dnevnik 1992. objavio je da košarkaš Irvin Medžik Džonson više nije pozitivan na HIV te da se vraća košarci, a da je za novi klub izabrao zagrebačku Cibonu. Bio je naveden i tačan termin dolaska košarkaške legende pod Cibonin toranj radi davanja autograma. Na ovu priču nasjele su desetine naivaca koji su se pojavili sa pripremljenim papirićima i olovkama.

U emisiji "This Day Tonight" na australijskoj televiziji 1975. objavljeno je da će se u toj zemlji uskoro preći na "metričko vrijeme". U emisiji je objavljeno da će uvođenjem novog sistema računanja vremena jedan minut, umjesto dosadašnjih 60, imati 100 sekundi, čas 100 minuta, a dan će trajati 20 časova. Trebalo je da sekunde postanu milidani, minuti centidani, a časovi decidani. Mnogi naivci na ovo su nasjeli, a najpoznatiji je primjer frustriranog gledaoca, koji je insistirao na objašnjenju kako će svoj tek nedavno kupljeni digitalni časovnik konvertovati na metričko vrijeme.

Magazin "PC Computing" je 1994. objavio vijest o zakonu koji treba da izglasa američki Kongres, a po kojem će biti zabranjeno surfovati internetom u pijanom stanju, te pisati o temama u vezi sa seksom. Naivci nisu primijetili da je nešto sumnjivo sa zakonom broj 040194. Vijest je izazvala reakciju čitave horde korisnika interneta, koji su na nju tako burno reagovali, da se na kraju o svemu morao izjasniti i sam senator američke savezne države Masačutes Edvard Kenedi i objaviti da je riječ o prvoaprilskoj šali.

Danske novine "Politiken" objavile su 1. aprila 1965. godine da je u danskom parlamentu prošao zakon po kojem svi psi smiju biti samo bijele boje. Na užas vlasnika žutih, smeđih, crnih i šarenih pasa, u vijesti je objavljeno da je novi zakon uveden s ciljem postizanja većeg nivoa bezbjednosti u saobraćaju. Naime, ocijenjeno je da se bijeli psi najbolje vide noću. Mnogi naivci počeli su da zovu redakciju pitajući je li ikako moguće da nekako prefarbaju svog psa koji inače nije bijele boje.

Specijalizovani sajtovi

Svako od nas barem je jednom iskoristio neku od tri klasične prvoaprilske šale: lažni telefonski poziv, pretvaranje da smo oštetili nečiju omiljenu stvar - najčešće automobile ili "paket iznenađenja", koji, naravno, sadrži neke gadosti.

Roditelje na 1. april najčešće zeznu njihova djeca, ali za one koji ih žele preduhitriti, jedna stranica za mame nudi popis najboljih "fora" koje možete prodati djetetu.

Ako želite zeznuti prijatelje opsjednute svojim skupim "ajfonom", postoji aplikacija koja simulira oštećeni ekran.

"Praktična uputstva" za prvoaprilske šale možete naći na stranici thefoolsday.com, koja vam savjetuje kako dobro isplanirati šalu, kako "žrtvi" odvratiti pažnju, te kako kontrolisati uzbuđenje koje može sve pokvariti, ukoliko izmakne kontroli. Slična uputstva nudi i sajt popularmechanics.com, a uz njih je i popis svega što bi moglo poći loše ukoliko zabrljate.

Ako želite da nekoga odlijepite od računara za kojim stalno "visi", lifehacker.com nudi opis trikova pomoću kojih im možete zagorčati život.

Stručnjaci ističu da humor pomaže ljudima da se kroz smijeh opuste i bar na trenutak zaborave tešku svakodnevicu.

Sve zavisi od vaše kreativnosti, ali je najbitnije imati ukusa i na pravi način obilježiti 1. april. Šalite se, ali pazite da ne pretjerate.

Sajt slate.com

Sajt slate.com savjetuje kako 1. aprila sačuvati "živu glavu". Jedno od "blesavih" uputstava glasi da taj dan jednostavno uopšte ne pratite britansku štampu ili da izbjegavate čudne životinje.

Problemi

Dan šale često uzrokuje i probleme, jer u strahu da nas neko ne prevari, ne vjerujemo u nešto do posljednjeg trenutka, iako nije riječ o šali. Tako je jedna škola u Danskoj umalo izgorjela, jer su vatrogasci tek poslije trećeg poziva došli da intervenišu. Vatrogasna brigada je, naime, prvobitno mislila da je riječ o šali.

Iran je proglasio 1. april 1979. godine za Dan republike, iako većina misli, i poslije više od 30 godina da je to u stvari šala.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.