Dan D - Najveća pomorska invazija u istoriji VIDEO

Sandra Miletić
Dan D - Najveća pomorska invazija u istoriji VIDEO

Iskrcavanje u Normandiji, znano i kao "Dan D", "operacija Neptun" ili "operacija Overlord", bila je prva serija operacija saveznika u Normandiji tokom Drugog svjetskog rata. "Dan D" bio je jedna od najpažljivije planiranih vojnih akcija u istoriji, koja je potpuno iznenadila Njemačku.

Bitka za Normandiju vodila se između snaga nacističke Njemačke, koje su okupirale zapadnu Evropu i savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu. Više od 60 godina kasnije ova invazija ostaje najveća pomorska invazija u istoriji, koja je uključivala više od tri miliona vojnika koji su prevezeni preko kanala La Manš iz Engleske u Normandiju u okupiranoj Francuskoj.

Pripreme i trening

Već 1942. godine saveznici su počeli pripremati planove za invaziju na Hitlerovu Evropu. Za komandanta operacije imenovan je američki general Dvajt D. Ejzenhauer. On je za operaciju morao da pripremi milion vojnika i još dva miliona ljudi za ratnu proizvodnju.

Od velike važnosti bilo je dobro odrediti mjesto i vrijeme invazije. Saveznici su uočili manje utvrđenu regiju Normandiju. Plaže Normandije nazvali su kodiranim imenima: Juta, Omaha, Gold, Džuno i Svord. Jedan od ključnih dijelova za uspjeh operacije bile su i vremenske prilike.

Trening saveznika je bio vrlo realističan, dug i težak. Bilo je bitno da cijeli trening prođe u tajnosti da njemački špijuni ne bi dobili trag o planovima savezničke invazije. Za invaziju su saveznici izumili brojna nova oružja.

Saveznici su učestalo bombardovali cijelu Francusku tako da Nijemci nisu ni sumnjali da je to bombardovanje zapravo priprema za desant. U bombardovanju je učestvovalo više od 11.000 aviona koji su bacili više od 195.000 tona bombi.

Iskrcavanje

Iskrcavanje je počelo 6. juna 1944. godine u 6.30 časova. Većinu savezničkih snaga činile su američke, britanske, kanadske i francuske jedinice. Druge zemlje, čiji vojnici su takođe učestvovali u bici, bile su Australija, Belgija, Čehoslovačka, Grčka, Holandija, Novi Zeland, Norveška i Poljska. Iskrcavanje u Normandiji počelo je noćnim padobranskim i jedriličarskim desantom, masivnim vazdušnim napadima i pomorskim bombardovanjem poslije kojeg je uslijedio desant.

Noć prije "Dana D" 15.000 američkih i 7.000 britanskih padobranaca iskočilo je iz 2.395 aviona i 867 vazdušnih jedrilica, ali većina nije uspjela da sleti u svoje zone zbog njemačke vazdušne odbrane.

Plaža Omaha je bila dodijeljena 29. diviziji američke vojske. Nemirno more otežalo je DD tenkovima da dođu do obale tako da su uspjela samo dva od 29 koliko ih je poslato, a drugi su se potopili. Padobrance je zadržala Druga SS divizija tako da se nisu uspjeli probiti do Atlantskog zida i uništiti bunkere, pa je Omaha postala najkrvavija plaža u operaciji Overlord. Na plažu Juta se iskrcalo 30.000 američkih vojnika i 3.500 vozila i dvije grupe DD tenkova. Tenkovi su očistili put od mina i omogućili vojnicima da se popnu na stijenu. Nijemci su na plaži pružali slab otpor i vojnici su zauzeli njemačke položaje.

Plaža Džuno je dodijeljena 3. kanadskoj diviziji. Problem je bio to što je u moru bilo puno grebena pa su morali krenuti kada je došla plima i nisu vidjeli mine, tako da je dosta desantnih brodova na početku iskrcavanja uništeno. Kanađani su jedini tog dana donekle postigli ciljeve.

Plaža Svord je dodijeljena 3. britanskoj diviziji. Poslije bombardovanja iskrcani su vojnici koji su se probili do grada Ouistrehama i tamo se suočili s njemačkom vojskom.

Plaža Gold je dodijeljena 50. britanskoj diviziji i 8. oklopnoj brigadi. Cilj im je bio zauzeti grad Arromanches i napraviti bazu. Problem je nastao kada se stanje na moru pogoršalo i više se nisu mogle vidjeti mine tako da je dosta vozila bilo uništeno.

Do ponoći su saveznici ipak uspjeli odbiti sve protivnapade i uspostaviti kontrolu nad plažama omogućujući iskrcavanje ostatka vojnika i na kraju su izvojevali pobjedu u bici.

SAD su u bici imale 29.000 poginulih i 106.000 ranjenih i nestalih, Velika Britanija 11.000 mrtvih i 54.000 ranjenih i nestalih, a Kanada 5.000 mrtvih i 13.000 ranjenih i nestalih.

Oslobađanje

Bitka za Normandiju potrajala je još dva mjeseca, koliko je trebalo savezničkim snagama da uspostave čvrst mostobran na evropskom kopnu i da probiju njemačku liniju fronta u Francuskoj, a okončana je sa oslobađanjem Pariza i uništenjem Džepa kod Falaisea.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana