Čuvaju tradiciju, vjeru i običaje

Tako je i u domu Milana Rodića koji živi u mjestu Jasenak kod Ogulina. Rodićeva majka potiče iz stare svešteničke porodice iz Like tako da je, kaže on, još od mladosti, učila svoje potomke kako se obilježavaju praznici kao što su Božić i Vaskrs. Prisjeća se da su se i u "prošloj" državi u krugu njegove porodice obilježavali hrišćanski praznici, naročito Vaskrs.

- Običaj je da se na Vaskrs gosti sa radošću dočekuju, naročito kod pravoslavaca. Običaj je i da ljudi u manjim mjestima dođu jedni drugima u goste i da se počaste - kaže Rodić.

Priča i da se u njegovom selu Srbi drže običaja da na cvjetnu nedjelju, sedam dana prije Vaskrsa, neko od ukućana ustane rano, nabere poljsko cvijeće koje se sa jednim jajetom stavi u vodu.

To jaje, nastavlja on, pripadne onom ukućaninu koji se prvi umije "cvjetnom" vodom. Ukućani se zatim svi umiju vodom u kojoj je stavljeno cvijeće.

Rodić priča da treba poštovati i pridržavati se i vaskršnjeg posta, naročito u sedmicu pred Vaskrs.

- U petak se farbaju vaskršnja jaja i u nedjelju ujutro, na Vaskrs ide se u crkvu gdje se nose, radi blagoslova, i jaja - rekao nam je Rodić.

Običaj je, kaže Rodić, da se prvo jaje ostavi do idućeg Vaskrsa, jer je ono to koje čuva kuću. Kada se jaja blagoslove, to prvo jaje se na neki način obilježi da bi se znalo da je ono baš to prvo jaje.

Dodao je da svakoga Vaskrsa, njegov sin koji sa ženom živi u Ljubljani, dođe u svoju kuću tako da za vaskršnje praznike porodica bude na okupu.

- Riječ je o danima koji na svečan način vežu porodicu - zaključio je Rodić.

Paroh gračački otac Jugoslav Maksimović naglašava da su običaji za Vaskrs u Hrvatskoj manje-više slični onima u Republici Srpskoj.

Ističe da je na prostoru Gračačke parohije ostalo dosta uticaja iz vremena komunizma, te da je ranije bilo dosta ljudi koji su poslije rata bili "izgubljeni" što se tiče vjere.

- Ali to je prošlo, Crkva je prolazila i gora vremena i preživjela je, pa tako i sada, silom Duha svetoga opstala je i stanovništvo posjećuje crkvu i dolazi na molitve koliko može - naglašava Maksimović.

Dodaje da je pravoslavna crkva na prostorima Hrvatske veoma značajna za Srbe koji tu žive.

- Obilježavanje Vaskrsa, ali i bilo kojeg drugog praznika okupi ljude, druže se, razgovaraju. Nastojim da ljudima, pa i djeci kojoj predajem vjeronauku u školama, približim običaje, pozivam ih da dolaze u crkvu, sve kako se ne bi zaboravilo ko smo i kakva nam je vjera - priča Maksimović.

Dodaje da se i roditelji trude da djeci pričaju o običajima.

- Jedan dječak je nedavno kršten, a kada sam mu rekao da dođe na Vaskrs u crkvu, odgovorio mi je da će donijeti jaja da se osveštaju, te da će jedno ostaviti kao čuvarkuću do idućeg Vaskrsa - kaže otac Maksimović i ističe da sve to dokazuje da Srbi nastanjeni u Hrvatskoj drže do običaja i pravoslavne vjere.

Uloga crkve

Rodić ističe da se u Hrvatskoj mnogo stvari promijenilo proteklih godina. Srpska pravoslavna crkva je, kaže on, učinila mnogo kada je riječ o ujedinjenju ljudi i vraćanju starim običajima.

- Mnogi Srbi na ovim prostorima tek sada uče o svojim običajima jer nisu ništa o njima znali dok crkva nije privukla ljude. Mnogi nisu znali na koji način treba da se obilježavaju veliki pravoslavni praznici. Ipak, kada ljudi hoće da uče, nikada nije kasno - naglašava Rodić.

Parohija

Sveštenik Maksimović naglašava da njegova parohija obuhvata prostor prečnika stotinu kilometara, tako da na Vaskrs služi liturgiju u Gračacu, a drugi i treći dan praznika u drugim mjestima naseljenim srpskim stanovništvom.

- Na taj način nastojim da što više približim vjeru i duh Vaskrsa svim Srbima u parohiji - priča Maksimović i dodaje da je, nažalost, u ovoj parohiji većina stanovnika starije dobi i da ima veoma malo omladine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.