Crveno jaje nadu u život daje

Šarolikost podneblja podrazumijeva i raznovrsnost običaja i tradicija u vezi sa obilježavanjem dana u kojem je Isus pobijedio smrt i nagovijestio vječni život za sve vjerujuće.

U Rusiji vlada pravilo da se najprije ode na vaskršnju liturgiju. Poslije povratka kući porodicu čeka bogata trpeza ukrašena cvijećem i šarenim jajima.

Poslije doručka slijedi obilazak prijatelja i komšija, uz poklanjanje obojenih jaja i vaskršnjeg hljeba. Prema vjerovanju, vaskršnje jaje koje se nekome da od srca nikada se neće pokvariti.

Poklanjanje jaja povezano je sa prethrišćanskim običajima Rusa. U ta davna vremena jaja su se poklanjala u čast obilježavanja proljećnog praznika zvanog Maslenica.

Stari Sloveni su vjerovali da je u jajetu izvor vatre koja je stvorila svijet, pa je tako jaje simbol života.

Jedinstveni ruski vaskršnji običaj je i branje maca, čime se simbolizuje dolazak proljeća.

Pored uobičajenog farbanja jaja, Rumuni njeguju tradiciju nošenja orahovog lišća oko struka, jer vjeruju da ga je i Isus imao oko struka u trenutku vaskrsenja.

U vrijeme Vaskrsa rumunski stočari praktikuju ritual u kojem odrežu dlake sa kravljeg repa i spale nad mravinjakom, uz molitvu: "Neka mi Bog podari onoliko teladi koliko ima mrava u ovom mravinjaku!"

Jedno praznovjerje rašireno među Rumunima kaže da se na Vaskrs ne smije davati so ili plamen vatre, jer to donosi nesreću.

U Grčkoj se na Veliki četvrtak peče vaskršnji hljeb, odnosno "coreki", a farbaju se i jaja u crveno, što simbolizuje Hristovu krv.

U crkvenom dvorištu mladi obično zapale veliku vatru kako bi simbolično spalili Judu Iskariota, apostola koji je izdao Isusa.

Na ostrvu Krit običaj je da se upaljena svijeća nosi kući, pazeći pri tome da se plamen ne ugasi. Iznad ulaznih vrata plamenom svijeće naprave se tri krsta, i time se dom i ukućani blagosiljaju svjetlom Hristovog vaskrsenja.

Farbanje jaja ima posebno sveto značenje u Bugarskoj. Crvena jaja kod Bugara simbolizuju ljubav i zaštitu od zala.

I crvena boja ima svete moći. Poslije upotrebe ono što ostane od nje mora da se baci iza kuće kako bi otjerala zle duhove.

Crvena jaja se zakopavaju u zemlju kako bi zaštitila polje od grada i drugih vremenskih nepogoda, a ljuske pojedenih vaskršnjih jaja se daju stoci da bi bila zdrava i imala puno priploda, ili se stavljaju u podove ili zidove kuće kako bi dom

bio zaštićen.

Vaskršnji hljeb je ukrašen crvenim i bijelim jajima - bijela jaja predstavljaju muške, a crvena ženske članove porodice.

Ofarbana vaskršnja jaja budu blagoslovljena u crkvi, a zatim se često tucaju o crkvene zidove.

Inače, jaja su oduvijek predstavljala simbol novog života. Zanimljivo je da su obojena jaja pronađena još u praistorijskim grobovima.

Vjernici zoroastrizma, prve monoteističke religije, bojili su pisanice na Novruz, iransku Novu godinu, na prve dane proljeća. Ta tradicija u iranskom i nekim drugim narodima traje oko 2.500 godina.

Stari Egipćani vjerovali su da je život nastao iz jajeta. Imali su običaj darivanja pisanica u proljeće kao simbol probuđenog života. Sveti Avgustin u petom vijeku spominje jaje i izlazak pileta iz ljuske kao simbole novog života, Isusovog vaskrsenja i izlaska iz groba.

Papa Grgur Prvi Veliki u šestom vijeku preporučio je misionarima da se pojedini folklorni elementi starih vjerskih paganskih svečanosti uklope u hrišćanske svetkovine u slučajevima kada je to bilo moguće.  

Mit o vaskršnjem zeki, prema nekim izvorima, potiče od stare germanske priče o ženi koja je ukrašavala jaja i ostavljala ih posvuda da ih djeca mogu pronaći.

U SAD postoji tradicija trke i rolanja pisanica na livadi ispred Bijele kuće u Vašingtonu na Vaskršnji ponedjeljak počevši od 1878. pod pokroviteljstvom američkog predsjednika.

U Brazilu se, u pokrajini Minas, na Veliku subotu džepovi pune komadićima kvarca koji se na Vaskrs ostavljaju kod kuće.

U Danskoj se na Veliku subotu u džepovima nose komadići beskvasnog hljeba umotanog u bijelo platno, koji se jedu u ponoć. Sam običaj bio je čest i u vikinško doba kad su Vikinzi nosili sa sobom zimzelene bobice koje su simbolizovale život.

U zemljama bivšeg Sovjetskog saveza jaja se farbaju voskom i čuvena su po kompleksnim šarama od kojih su najpoznatije ukrajinske "pisanke". Čuvene Faberžeove radionice izrađivale su draguljima optočena vaskršnja jaja za ruski carski dvor, a većina tih umjetničkih djela imala je u sebi i skriveno iznenađenje poput ptica na navijanje ili minijaturnih brodova.

I za kraj, podatak da su prva čokoladna jaja napravljena u Evropi u 19. vijeku.

Od starih Germana do naših dana

Hrišćansko slavljenje Vaskrsa poklapalo se vremenski s paganskim praznika Eostre u germanskim narodima. Jaje i zec (koji je više vaskršnji simbol u zapadnom hrišćanstvu) uzeti su kao simboli iz Eostre i postali su dio hrišćanske proslave Vaskrsa. Glinena jaja nađena su u germanskim, avarskim, skandinavskim i praslovenskim grobovima, prije dolaska Slovena u ove krajeve i prije pojave hrišćanstva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.