Cijena zlata oborila rekord
Cijena zlata već neko vrijeme nezadrživo raste, a sredinom septembra 2024. iznosi oko 2.560 dolara za uncu. Poređenja radi, koliko u februaru tekuće godine, moglo je da se kupi za manje od 2.000 dolara po unci.
Dedolarizacija je, usred sve veće snage BRIKS-a i rastućeg američkog duga, posljednjih godina postala sve popularnija tema u svjetskim medijima.
Međutim, kako navodi poznati američko-libanski matematičar i statističar Nasim Nikolas Taleb, dok su mnogi fokusirani na konkurentske valute ili digitalnu imovinu, ključ dedolarizacije moglo bi da bude zlato. Talebovu knjigu "Crni labud" londonski "Tajms" je, inače, proglasio za jednu od 12 najuticajnijih knjiga na svijetu od Drugog svjetskog rata.
- Ljudi ne vide da je prava 'dedolarizacija' u toku, napisao je on na Iksu.
- Ne radi se o trgovačkim nagodbama. Transakcije su samo označene u dolarima, kao obračunskoj valuti, ali centralne banke (posebno u zemljama članicama BRIKS-a) čuvaju svoje rezerve u zlatu.
Taleb je ukazao da je cijena zlata porasla oko 30 odsto u posljednjih godinu dana.
U odgovoru na Talebovu objavu, osnivač i predsjednik analitičke kuće FFTT dodao je da je proces zamjene američkih državnih obveznica zlatom počeo još prije desetak godina, kao i da je dodatno ubrzan nakon što su zapadne zemlje zamrzle rusku imovinu 2022. godine.
Da bi rast cijena zlata mogao da bude pokazatelj kolapsa dolara smatra i investicioni bankar i finansijski analitičar Džim Rikards.
- Da li je neko primjetio da je zlato danas dostiglo novi maksimum? Nas nekoliko jeste. Fascinantno je kako mejnstrim poslovni mediji ignorišu tu priču. Da nije to zato što rast zlata zapravo predstavlja kolaps dolara?, napisao je on na Iksu.
Stručnjaci očekuju da će cijene zlata nastaviti da rastu. Analitičarka "Veles kapitala" Elena Kožuhova za RIA Novosti je istakla da bi cijena tog plemenitog metala mogla da dostigne 2.800 dolara za uncu.
Centralne banke mnogih zemalja počele su da kupuju zlato nakon finansijske krize 2008. godine, da bi taj proces bio dodatno ubrzan nakon što su zapadne zemlje zamrzle ruske devizne rezerve početkom 2022. godine.
Taj proces je prije svega podstaknut težnjom mnogih država, naročito onih izvan tradicionalnog zapadnog svijeta, da diversifikuju svoje devizne rezerve i smanje zavisnost od američkog dolara, a samim tim i od američke vlade.
U kupovini zlata prednjače Rusija i Kina, a slijede ih Turska, Indija, Kazahstan, Uzbekistan i Tajland.
Narodna banka Kine podigla je udio zlata u svojim rezervama sa 1,8 odsto u 2015. na sadašnjih rekordnih 4,9 odsto. Istovremeno, ona je smanjila vlasništvo nad američkim obveznicama sa 1,3 biliona dolara početkom prošle decenije na 780 milijardi dolara u junu 2024. godine.
Prema podacima MMF-a, udio dolara u svjetskim deviznim rezervama u prvom kvartalu iznosio je 54,8 odsto - što je znatno manje od oko 71 odsto, koliko je bio 2001. godine.
Međutim, te brojke ne uzimaju u obzir zlato, koje čini oko 15 odsto svjetskih rezervi, ali nije uračunato u ukupnu vrijednost deviznih rezervi. Ako bi se i ono računalo, udio dolara bi pao sa 54,8 na svega 48,2 odsto.
Kako je krajem avgusta pisao Atlantski savjet, jedan od najpoznatijih tink-tenkova američkog establišmenta, sve više država teži da zlato čuva u sopstvenim trezorima, umjesto u SAD ili Švajcarskoj - gdje bi moglo da se nađe na meti lokalnih vlasti u slučaju konfrontacije.
- Ako se poveća vjerovatnoća geopolitičke konfrontacije, trend pada udjela dolara u globalnim rezervama će se nastaviti, navodi se u analizi tog tink-tenka, piše RT Balkan.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
