Čelična dama zelenog kontinenta
Brazil je dobio prvu ženu predsjednika u istoriji, za koju već kažu da je ušla u krug najmoćnijih žena svijeta.
Dilma Vana Rusef, koja ima 62 godine, vlada zemljom koja ima više od 200 miliona stanovnika i koja je politički i ekonomski lider u regionu Južne Amerike i šire, pošto ima važnu ulogu i na diplomatskom planu.
Brazilci je nazivaju "čeličnom damom", u svijetu je porede sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i američkom državnom sekretarkom Hilari Klinton, a neki je zovu "brazilskom Margaret Tačer", prenijele su agencije.
Dilmin životni put do kruga najmoćnijih nije bio nimalo lak, a kroz "Scile & Heribade" su je vodila osjećanja pravde i ponosa, kao i svjesna i duboka posvećenost poslu i ljudima oko sebe.
Rođena je 14. decembra 1947. u Belo Horizonteu, u porodici imigranta iz Bugarske. Njen otac Petar Stefanov Rusev je 1929. napustio Bugarsku i potom živio u Francuskoj, Argentini i Brazilu. U otadžbini je bio progonjen zbog komunističkih opredjeljenja.
Kao dijete je sanjala da bude balerina, vatrogasac ili umjetnica na trapezu. Obožavala je djela Prusta, Zole i Dostojevskog, ali još više ideje proletarijata jer je u tom smjeru gurala porodična situacija i tadašnja brazilska stvarnost u kojoj je bio ogromni jaz između bogatih i siromašnih. Diplomirala je ekonomiju.
Za predsjednika Brazila se kandidovala sa mjesta šefa kabineta popularnog predsjednika Injasija Luisa Lule de Silve kome su istekla dva zakonom predviđena mandata tokom kojih je Brazil uznapredovao u svakom pogledu.
Dilma je u politici od 20. godine, u redovima ljevičara, kao član pokreta otpora Kolina, kasnije VAR Palmares, koji je rušio huntu na vlasti.
Neki su je zvali "Jovankom Orleankom subverzije", jer je učestvovala u akcijama podmetanja bombi, pljačkama banaka i otmicama. Međutim, njeni saborci tvrde da je ona koordinisala akcije i da "nikada nije uzela pištolj ili ispalila hitac".
Bila je uhapšena 1970. i u zatvoru "Tiradentes" brutalno mučena, čak i elektrošokovima. Osuđena na šest godina zatvora, ali je kazna smanjena na tri. Na slobodu je izašla 1973, ubrzo se zaposlila u administraciji i važila za vrijednu, pragmatičnu i prilježnu službenicu. Niko nije slutio dokle će dogurati.
Dolaskom Lule na vlast, mnogi vrijedni ljudi u Brazilu su dobili šansu među njima i Dilma. Bila je sekretar finansija u gradu Porto Alegre i ministar rudarstva i energetike brazilske države Rio Grande du Sul, a od 1. januara 2003. godine ministar energetike i rudarstva da bi napredovala do najbližeg Lulinog saradnika - šefa kabineta od 2005.
Na političkoj sceni Brazila je poznata kao osoba koja se zalaže za opšti progres, rast proizvodnje i radnih mjesta, infrastrukturne projekte, brigu o porodici i djeci...
Dilma iza sebe ima dva braka, oba s muškarcima koji su, takođe, bili u pokretu otpora. Od prvog muža Klaudija Galena Linharesa se brzo razvela jer su oboje živjeli u ilegali i krili se od vlasti.
S drugim mužem Karlosom Araujom je ostala u braku 30 godina, ali su se dvaput razilazili. Prvi put 1994. kad je Dilma otkrila da druga žena čeka njegovo dijete, ali su se ubrzo pomirili, pa ponovo spojili sve do definitivnog razvoda 2000. Sa njim Dilma ima kćerku Paulu, a od nje unuka Gabrijela Rusefa Kovolu.
Još su joj živi majka, 81-godišnja Dilma Koimbra Silva, po kojoj nosi ime. Ima brata Igora u Brazilu i polubrata u Bugarskoj iz prvog braka njenog oca. Imala je i mlađu sestru koja je umrla mlada u Brazilu.
Bolest
Dilma je lani pobijedila i opaku bolest - rak limfe i to životno iskušenje samo je dodatno ispunilo energijom i radnim elanom.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
