Burka - simbol vjere ili potčinjenosti
Francuski predsjednik Nikola Sarkozi održao je prvi govor o svom političkom programu u parlamentu nakon ukidanja zabrane na takva obraćanja.
S obzirom na to da je ovo bio prvi put u skoro vijek i po da je predsjedniku Francuske dopušteno da se obrati parlamentu, govor Nikole Sarkozija je još prije nego što je počeo imao sve uslove da uzburka javnost.
Kako je za Bi-Bi-Si javila Ema Džejn Kirbi iz Pariza, i pored kritika opozicije, najviše pažnje privukla je predsjednikova ocjena da ogrtač koji muslimanke nose preko glave i tijela -burka - nije dobrodošla u Francuskoj jer, kako je rekao predsjednik Sarkozi, "potkopava dostojanstvo žena". On je izrazio gađenje prema toj vrsti tradicionalne odjeće, uz ocjenu da ona nije simbol vjere, već potčinjenosti.
- Burka neće biti dobrodošla na tlu Francuske. Ne možemo da prihvatimo u svojoj zemlji žene koje su u zatvoru iza mreže, odsječene od društva, lišene svakog identiteta. Ideja francuske republike o ženskom dostojanstvu ne odgovara tome - rekao je Sarkozi.
Grupa poslanika iz više stranaka već je zatražila osnivanje skupštinske komisije koja bi ispitala raširenost burke u Francuskoj i odgovorila na pitanje da li to govori o radikalizaciji islama i da li potkopava francuski sekularizam.
Upravnik pariske džamije rekao je da bi podržao takvu istragu.
Prije pet godina, vlada u Parizu je usvojila kontroverzni zakon koji zabranjuje učenicima da nose upadljive vjerske simbole u školama, uključujući i ženske marame na glavi.
Organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch ocijenila je da bi eventualna zabrana nošenja burke u Francuskoj bila "povreda ljudskih prava".
- Zabrana burke ne bi ženama donijela slobodu - rekao je u saopštenju direktor pariske kancelarije ove organizacije Žan Mari Fardo i dodao da bi se time samo obilježilo i marginalizovalo žene koje je nose.
- Sloboda ispovijedanja vjere i sloboda savjesti jesu osnovna prava. Takva zabrana, koja ograničava ispovijedanje muslimanske vjere, poslala bi novi signal mnogim francuskim muslimankama da nisu dobrodošle u vlastitoj otadžbini - istakao je Fardo.
Procjenjuje se da u Francuskoj živi oko pet miliona muslimana, koji, doduše, nisu svi vjernici. "Integralni veo", saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova, "u ovom trenutku nosi tek nekoliko stotina žena, ali taj fenomen je u znaku neprestanog porasta".
Protivnici donošenja zakona ističu da odjeća, koja pokriva žene od glave do pete i ima samo mrežast otvor za oči, ima mnogo više u Njemačkoj, Velikoj Britaniji ili Holandiji. Zagovornici zabrane uzvraćaju da se u Holandiji već donosi zakon o zabrani burke na javnim mjestima. U Belgiji su zabranjene u nekoliko gradova. Isto tako u njemačkim školama. [vedska i Italija su, iz bezbjednosnih razloga, zabranile na javnim mestima prikrivanje lica bilo kakvom maskom, uključujući i "burku". U Luksemburgu je zabranjeno svako maskiranje, sem u vrijeme karnevala.
Prema tome, zaključuju protivnici "burki", Francuska ne bi bila prva zemlja koja donosi zakonske propise s tim u vezi.
Za zabranu burke izjasnila se i Fadila Amara, državni sekretar za gradska područja, kao i Rama Jade, sekretar za ljudska prava. Obje su muslimanskog porijekla.
Žigosanje islama
Protivnici zabrane, uključujući ministra za pitanja migracije Erika Besona, smatraju da bi donošenje zakona o zabrani nošenja feredže, burke i druge odjeće, kojom se muslimanke pokrivaju od glave do pete, bilo veoma riskantno jer bi se taj čin shvatio kao žigosanje i diskriminacija islama koji je, po brojnosti pripadnika, druga religija u Francuskoj.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
