Boje otkrivaju tajnu
Malo ko bi mogao pomisliti da podrum amsterdamskog Muzeja "Van Gog", koji pomalo nalikuje isposničkoj keliji, može biti mjesto naprednih istraživanja. Na policama su do plafona poredane kutije i staklene pločice.
Prostorija je izolovana od dnevnog svjetla. Konzervatorka Devi Ormond napravila je priručnu radionicu, jer su prostorije muzeja gdje se inače obavlja konzervacija zatvorene zbog renoviranja. Posljednjih nekoliko nedjelja provodi tu, od jutra do mraka, u društvu mikroskopa, laptopa i odabranih remek-djela holandskog slikara Vinsenta van Goga (1853-1890).
Ormondova pokazuje sliku mrtve prirode sa motivima boce i čaše, koju je Van Gog naslikao 1884. u holandskom gradu Nuenenu. Na sliku pada snop specijalnog svjetla, dok ih Ormondova proučava pomoću mikroskopa čija sočiva uvećavaju 40 puta.
- Konzervatori obožavaju ovakve stvari. To vam je kao ronjenje na velikim dubinama, koje vas vodi u drugi svijet. Možete raspoznati hiljade najsitnijih detalja - razdragano priča Ormondova.
Ona je član tima od 30 istraživača koji učestvuju u projektu "U ateljeu Van Goga", koji se odvija u saradnji muzeja, naftne kompanije "Šel" i holandskog Instituta za kulturno nasljeđe. Projekt je multidisciplinarnog karaktera, a u njemu zajedno rade konzervatori, istoričari umjetnosti, naučnici i hemičari.
- Ova međusobna saradnja otvara nove vidike i donosi nova pitanja koja će, nadam se, dovesti do novih odgovora - kaže Marije Velekop, rukovodilac projekta.
U središtu istraživanja je otkrivanje međusobnog umjetničkog prožimanja Van Goga i njegovih savremenika. Na primjer, da li je on stvarao pod uticajem nekog od njegovih prijatelja koji su takođe bili umjetnici? I da li su koristili iste materijale? Rezultati istraživanja biće predstavljeni iduće godine na simpozijumu i velikoj izložbi u Muzeju "Van Gog". Do tada će periodični izvještaji biti objavljivani na samo za tu svrhu načinjenom veblogu.
Devi Ormond se zainteresovala za opus Antona van Raparda (1858-1892), slikara koga je Van Gog upoznao 1880. i sa kojim je drugovao pet godina, dok se nisu posvađali zbog slike "Ljudi koji jedu krompir".
- Htjela sam da istražim da li su ova dva slikara uticali jedan na drugog. Van Rapard je koristio tamne boje, kao i Van Gog dok je stvarao u Nuenenu. Možda su jedan od drugog pozajmili neke trikove? - pita se Ormondova.
Pažljivo je proučila Van Rapardovu sliku pod mikroskopom u mračnoj sobi.
- Ova slika je nastala iste godine u kojoj je Van Gog oslikao mrtvu prirodu. Van Gog je koristio istu tamnu, transparentnu zaštitnu boju - ističe konzervatorka.
Nedavno je otkrila da su oba umjetnika koristila ne crnu, nego tamnoplavu boju. Smatra i da su obojica slikali na istoj vrsti platna, što je dokazala i rendgenskom provjerom.
Lik Mežen, istraživač na polju hemije iz Instituta za kulturno nasljeđe, potvrđuje nalaze Ormondove. Posljednjih mjeseci proveo je dosta vremena u konzervatorskom studiju sa svojom portabl fluorescentno-rendgenskim skenerom. Taj senzor u obliku pištolja u stanju je da analizira hemijski sastav slika prema dužini talasa. Mežens je uperio "pištolj" na površinu jedne od Van Rapardovih slika. Na ekranu laptopa pojavila su se "izdajnička" očitavanja:
- Korišćena boja sadrži željezo. To znači da je u pitanju tamnoplava boja, a jedan od njenih sastojaka je ferocijanid - objašnjava on.
Prednost fluorescentno-rendgenskog očitavanja je u tome što se ovom metodom ne oštećuje slika. Nedostatak je taj što se boje skeniraju odjednom, bez mogućnosti razlikovanja pojedinačnih slojeva. Da bi se utvrdila specifična kompozicija slojeva boja, još uvijek je neophodno uzeti uzorke. Za taj dio istraživanja zadužena je Mjurijel Geldof, takođe iz Instituta za kulturno nasljeđe.
Uzorak kog je uzela sa Van Rapardove slike dugačak je tek 0,2 milimetra, jedva vidljiv golim okom. Pod optičkim mikroskopom, koji uvećava i do hiljadu puta, uzorak liči na parče "sušija". Preko tankog sloja osnovne bijele je deblji sloj tamne boje. Geldof je "zumirao" tamnu boju, i odjednom su bljesnule crvene, žute i plave tačke.
- Van Rapard je, kao i Van Gog, na slikama koristio pomiješane osnovne boje. Naučne teorije o bojama počele su se razvijati u 19. vijeku, što je ostavilo traga u radovima obojice slikara - kaže Geldof.
Iz "Šela", petrohemijskog giganta nisu mogli precizno da kažu koliko su uložili u ovaj projekt, ali iznos sigurno nije manji od nekoliko miliona evra.
Mikroskopi
Konačna analiza kompozicije boja remek-djela moraće biti obavljena u "Šelovom" tehnološkom centru, na drugom kraju Amsterdama. "Šel" je jedan od donatora Muzeja "Van Gog", ali pomaže i tako što istraživačima dopušta korišćenje vlastitih elektronskih mikroskopa najnovije tehnologije. Zahvaljujući tim mikroskopima koji mogu da uvećavaju i do milion puta, istraživački tim može da proučava slike sa atomskom preciznošću.
PREVEO: Milenko Kindl
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
