Bogoljub Popović: najpoznatiji laktaški vinar
Najpoznatiji laktaški vinogradar Bogoljub Popović uz blagoslov protonamjesnika Slobodana Vrhovca počeo rezidbu vinograda. Pridržava se pravila tri puta mjeri pa tek onda pažljivo sijeci
DOAJEN laktaških vinogradara, sedamdesetogodišnji Bogoljub Popović decenije je proveo u vinogradu. Zato kada se sa njim povede razgovor o vinovoj lozi priči nema kraja.
To ne treba da čudi jer Popovići vinovu lozu gaje više od 200 godina. Ono što čitavoj priči daje neobičan ton je činjenica da posljednjih deset godina Bogoljub Popović svoj vinograd gaji u Trnu kod Laktaša gdje je, otjeran hrvatskom "Olujom", doselio baš pred berbu grožđa u svojoj Čistoj Maloj u blizini Šibenika.
- Nikada prije mene ovdje nije bilo ni grožđa ni vina. Govorili su mi da sam lud jer pokušavam u trnskoj ravnici podići dalmatinski vinograd. Međutim, samo moji čokoti "rkctelija", "moldavije", "rajnskog rizlinga", "šardonea" i "gamea" već nekoliko godina daju mi četiri hiljade litara vina. Ni moj pradjed nije mogao bez vinograda i vinove loze, a ja za sebe volim reći da ako se nisam rodio, onda sam sigurno odrastao u vinogradu, priča Bogoljub.
Zato može tvrditi da dobra ili loša godina najčešće zavise od toga sa koliko se pažnje ili strpljenja obavi rezidba, a ne toliko od vremenskih uslova. Rezidbu svog trnskog vinograda Bogoljub je počeo na Svetog Trifuna. Posao mu je blagoslovio protonamjesnik jablanski Slobodan Vrhovac. - To je viševjekovna tradicija koje će se Popovići držati sve dok bude njih i vinove loze. Sveti Trifun je simbol zaljubljenosti, a gdje ima ljubavi tu je i vino - kaže Bogoljub. Iako mnogi u rezidbi vinograda na Svetog Trifuna vide samo simboliku Bogoljub kaže da je to vrlo zahtjevan i ozbiljan posao. Kaže da se bezbroj puta uvjerio da od dobre ili loše rezidbe zavise prinosi i kvalitet grožđa, ali i zdravstveno stanje i dugovječnost zasada.
- Pridržavam se pravila tri puta mjeri pa tek onda pažljivo sijeci. To znači da u obzir treba uzeti sortu, način uzgoja i stanje čokota, odnosno procijenjeni stepen izmrzavanja. Međutim sve ovo ne znači mnogo ako vinogradar vješto ne rukuje makazama. Ako presjek nije gladak, ako se tupim ili nepravilno držanim makazama nagnječi lastar istrunuće okce. Mnogi vinogradari nisu svjesni da ovakvim ozljedama lastara mogu čak prepoloviti prinose - priča Bogoljub.
Zajedno sa Bogoljubovim trnskim čokotima niknulo je još desetak vinograda na širem području laktaške opštine. Njihovi vlasnici ugledali su se na Popovića koji je dokazao i pokazao da će zemlja jedne Krajine prihvatiti, kao svoju, lozu začetu u drugoj Krajini. Bogoljub je jedan od inicijatora sada već tradicionalne manifestacije "Dani laktaških vina", a njegova bijela i crna vina osvajala su prva mjesta i na "Danima vina" u Banjoj Luci u organizaciji Rotari kluba.
Prema njegovom mišljenju uslov za stimulaciju proizvodnje vina na ovom području je da se uz pomoć opštine napravi svojevrsna vinarska zadruga.
- Kada bi postojao jedan veliki zajednički podrum interes bi pronašli i oni koji proizvedu dvije do tri hiljade tona grožđa, a nemaju burad ili iskustva u pravljenju vina. Imali bi šansu da tu prodaju svoje grožđe, a da im se cijena isplati u novcu ili vinu - rekao je Bogoljub Popović. Bogom dana zemlja
- Šteta je da na ovom području nema više vinograda. Ovo je Bogom dana zemlja za vinovu lozu, posebno s desne obale rijeke Vrbas u Župi. Umjesto kvalitetnih sorti i prostranih vinograda uz kuće i okućnice sadi se "mirisavka". To nije grožđe, već korov pun metila i treba ga iskorijeniti, kategoričan je Bogoljub.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
