Blogeri pod budnim okom bezbjednjaka

Ipak je nejasno na koji je način zapravo internet uticao na revolucionarna talasanja. Mnogi od zapadnih političara koji smatraju da je "Tviter" odigrao značajnu ulogu, zapravo su taoci hladnoratovskog razmišljanja, poput sociologa Jevgenija Morozova koji je nedavno objavio knjigu "Net zabluda." Ti političari i dalje vjeruju da je demokratija iza Željezne zavjese bila uslovljena pristupom besplatnim informacijama.

Ističu da je Sovjetski Savez propao odmah poslije pojave kopir-aparata i faksa i nakon što su informacije počele kružiti bez ograničenja.

Problem je, međutim, što niko nije dokazao uzročno-posljedičnu povezanost između faks-mašina i sovjetskog kolapsa.

U posljednjih dvadesetak godina proces globalne demokratizacije je zastao. Zapad grozničavo traži novu tehnološku spravu - novu faks-mašinu - koja bi mogla donijeti slobodu građanima u autoritarnim državama. Mana u ovom razmišljanju je da mnogi autoritarni režimi više ne zabranjuju svojim građanima putovanja u inostranstvo, a ljudi koji žele necenzurisane informacije obično nađu način da dođu do njih.

Ipak, vodeći zapadni mediji se ne mogu osloboditi glorifikacije interneta i društvenih mreža kao novih sredstva za jačanje pokreta otpora.

Po prirodi sumnjičavi Kremlj uvjeren je da je Zapad pronašao društvene mreže kao novi način za ostvarenje svojih interesa što se, kako ističu, moglo vidjeti tokom "obojenih" revolucija sredinom 2000-ih. U ruskom establišmentu se smatra da se pomoću "Tvitera" može organizovati revolt koji će donijeti promjenu režima.  

Štaviše, čak i slabe ili loše organizovane opozicione snage mogu izazvati promjene, ako u svojim rukama imaju "Fejsbuk" i "Tviter".

Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je nedavno u Vladikavkazu:

- Trebamo se suočiti sa istinom. Oni su se pripremali ovakav scenario i za nas, a sada će ga pokušati provesti, to jest upravo tome teže - rekao je Medvedev.

Reakcija ruskog šefa države pokazuje da Kremlj prijetnju shvata veoma ozbiljno. Pitanje je sada kako će vlasti reagovati, ako slični protesti buknu u Rusiji. 

Federalna služba bezbjednosti (FSB) i Ministarstvo unutrašnjih poslova su u nekoliko navrata reagovali na način koji oni drže da je najbolji - protiv svakog korisnika interneta kojeg su identifikovali kao "ekstremistu" odmah su i podnijele krivične prijave.

Tako su FSB i Ministarstvo unutrašnjih poslova reagovali na revolucije u Tunisu i Egiptu. Predložili su izmjene i dopune krivičnog zakona prema kojima su vlasnici socijalnih mreža odgovorni za cjelokupan sadržaj objavljen na njihovim stranicama.

Očigledno, ideja je, ne optužiti lično vlasnika "Fejsbuka" ili ruske mreže Vkontakte za ekstremizam, ali ih prisiliti da preuzmu odgovornost za pojedinačne korisnike zahtijevajući da svaki potpisani ugovor sadrži sve lične pojedinosti korisnika.

U isto vrijeme, "siloviki" (bezbjednosna organizacija koju čine uglavnom oficiri bivšeg KGB-a) ne žele da pokrenu vlastite internet stranice u strahu da ne budu otkriveni. Na primjer, kada su ruski hakeri napali stranice estonske vlade 2007., nije bilo dokaza koji bi mogli optužiti Kremlj, pa su Estonci bili prisiljeni da povuku optužbe protiv ruske države. 

Istovremeno ruska predsjednička administracija razbija tradicionalne forme djelovanja. Prije nekoliko godina Kremlj je otvorio svoju "blogersku školu" koju je istina nešto kasnije i zatvorio, ali je to otvorilo vrata sličnim postupcima u drugim ruskim regionalnim centrima.  

Ovaj projekt je organizovala Fondacija za djelotvornu politiku, organizacija koju vodi Kremlju bliski politički analitičar Gleb Pavlovski. Sudeći po kursevima koje nudi - poput "Baršunaste revolucije: Upozorenje" - sasvim je jasno da organizacija ima jedan cilj - da spriječi "subverzivne akcije" Zapada.

Čelnik političkog odjeljenja Ujedinjene Rusije, Aleksej Čadajev, kontroliše trošenje sredstava kojima se finansira "blogerska škola".

U februaru je objavio članak u Nezavisnoj Gazeti, u kom je napisao da će izbori za državni parlament 2011., biti prvi u istoriji Rusije u kojima će kampanja putem interneta imati istu, ako ne i veću ulogu od kampanje u masovnim medijima.  

Kako masovni nemiri i dalje potresaju autoritarne države u Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku, "siloviki" traže registraciju korisnika društvenih mreža i čekaju da im "naleti" neko ko će postaviti ekstremističku poruku, dok istovremeno Kremlj finansira provladine blogere. To će neizbježno biti protumačeno kao nova politička bitka između vlade i opozicije.

Virtuelna borba

U međuvremenu, 40 miliona korisnika interneta u Rusiji - uglavnom pripadnici srednje klase i najaktivniji dio populacije – pokazali su izuzetno mali interes za ovu političku borbu. To znači će bitka Kremlja spriječiti eventualnu "Fejsbuk" revoluciju ostati u velikoj mjeri uglavnom virtuelna borba.

Pripremio: Milenko Kindl

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.