Bezakonje pod blagoslovom Kremlja
Ubice se ne plaše više ni policije. Nedavno, u 8.30 časova, nekoliko ljudi otelo je Nataliju Jestimirovu, borca za ljudska prava. I dok je ona vrištala iz sveg glasa, otmičari su je odvukli od njene kuće i strpali u bijelu "ladu" parkiranu u blizini.
Odvezli su automobil preko čvrsto kontrolisane administrativne granice u susjednu Ingušetiju, oko 100 kilometara udaljenu od Groznog, glavnog grada Čečenije. Putem ih, naravno, niko nije zaustavio ni prekontrolisao.
Osam časova kasnije, njeno tijelo pronađeno je na samo stotinu metara od glavnog autoputa, sa prostrelnim ranama na glavi i prsima. Sve je ličilo na egzekuciju.
Jestimirova (50) je postala institucija u regionu sjevernog Kavkaza, kojim upravlja Rusija. Radila je za organizaciju za ljudska prava "Memorijal", a njen zadatak je bio da dokumentuje slučajeve povreda ljudskih prava, zbog čega je stekla mnogo neprijatelja među lokalnim moćnicima. Prije njene sahrane u rodnom mjestu organizovana je pogrebna povorka na ulicama Groznog. Učesnici su nosili plakate sa fotografijama ubijene Jestimirove, uz ispisanu poruku: "Ko je sljedeći?". Policija je odmah rastjerala malu procesiju, u kojoj je bilo oko stotinu ljudi.
Jestimirova je bila trn u oku vlastodržaca u Čečeniji i Rusiji. Pisala je za "Novu gazetu", najpoznatiji nezavisni list u Moskvi. Družila se sa Anom Politkovskom, još jednom ubijenom novinarkom. Jestimirova je stalno pisala o "nestalima" u Čečeniji, i o mladim ljudima koje su otimali eskadroni smrti povezani sa snagama bezbjednosti.
Hrabri aktivisti za ljudska prava neprestano su suočeni sa prijetnjama smrću, kako u Groznom, tako i u Moskvi. Jestimirova je takođe blisko sarađivala sa Stanislavom Markelovim, advokatom i ekspertom za ljudska prava koji je usred jednog januarskog dana ubijen u Moskvi. Ruske vlasti do danas tvrde da nisu na tragu ubici.
Reagujući na negodovanje svjetske javnosti zbog ubistva Jestimirove, predsjednik Čečenije Ramzan Kadirov je prilično uvjerljivo najavio da će taj "užasni zločin" biti detaljno istražen i da će se lično pobrinuti za to. A zatim je dodao:
- U skladu sa viševjekovnom tradicijom i mentalitetom čečenskog naroda, počinioce ovog djela ćemo tražiti koristeći druge tradicionalne načine - načine koji se ponekad pokažu veoma korisnim.
Tradicionalne metode? Ove riječi kao da je izgovorio mafijaški bos, a ne predsjednik.
I zbog takvog Kadirovljevog razmišljanja, aktivisti za ljudska prava i ruski eksperti za bezbjednost smatraju da je upravo on nalogodavac naručenih ubistava. Nekoliko političkih protivnika čečenskog predsjednika je ubijeno, među njima i Ruslan Jamadajev, nekadašnji član ruskog parlamenta, ubijen u Moskvi u septembru 2008.
Kadirov vlada Čečenijom kombinacijom staljinističke represije i kavkaske krvne osvete. U intervjuu kog je 2005. dao provladinoj "Komsomolskoj pravdi", priznao je da voli da "ubija đavole". Na njegovoj platnoj listi su krvoločni plaćenici kojima nijedan policajac ni tužilac ne smiju ništa - poslije svega, Kadirov je štićenik ruskog premijera Vladimira Putina. Posljedica toga je vladavina bezakonja na sjevernom Kavkazu, i to uz blagoslov Kremlja. A Kadirov je postao noćna mora aktivistima za ljudska prava.
Natalija Jestimirova je iz "miješanog" braka - otac Čečen, majka Ruskinja. Nedavno je oštro kritikovala Kadirovljeve nasilnike koji imaju običaj da do temelja spale kuće porodica članova separatističkog, ilegalnog pokreta. Ona je pomogla nevladinoj organizaciji "Hjuman rajts voč" da dokumentuje 13 takvih slučajeva. Ona lično se pozabavila slučajem supruge pobornika nezavisne Čečenije koga je ubio policajac.
Za Kadirova, Jestimirova je bila provokator i neprijatelj. Protiv nje je preduzimao razne akcije, između ostalog, smijenio ju je sa mjesta predsjednika Savjeta građana u Groznom. Javno ju je vrijeđao i upozoravao da se kloni ministarstava i drugih vladinih objekata u Groznom. Izvori iz ruske obavještajne službe FSB za "Špigl" kažu da su najvjerovatnije Kadirov i njegovi saradnici organizovali i izvršili ubistvo Jestimirove. Jedan od obavještajaca upućenih u slučaj tvrdi da način pogubljenja bez dileme nosi pečat "kadirovaca", pripadnika milicije lojalne čečenskom predsjedniku.
Saradnici ubijene aktivistkinje za ljudska prava ne vjeruju da će Kremlj preduzeti bilo kakvu istragu. Vjačeslav Izmailov, urednik "Nove gazete", kaže:
- Volio bih da vidim tog ruskog istražioca iz Moskve koji će zaista da pokrene istragu ovdje u Čečeniji.
Prema njegovim riječima, ruski istražioci veoma dobro znaju da Kremlj pruža punu podršku Kadirovu, i uvjeren je da je nedavni nalog Medvedeva da se pokrene puna istraga tek - pusta priča.
Ubistva i otmice
Ubistva, otmice i nasilje su svakodnevna pojava na Kavkazu. Samo u prvih pet mjeseci ove godine snage bezbjednosti zabilježile su 308 "terorističkih zločina" u regionu, a "likvidirano" je nekih 112 "bandita". Kako bi barem djelimično mogla da kontroliše to područje, Moskva sve svoje nade polaže u predsjednika Čečenije Ramzana Kadirova (32).
preveo: Milenko Kindl
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
