Bernard Bajer, komandant EUFOR-a: Enitetska granica mora da bude markirana

Goran Maunaga
Bernard Bajer, komandant EUFOR-a: Enitetska granica mora da bude markirana

Pitanje međuentitetske linije razgraničenja je tehničko pitanje, čije je rješavanje veoma važno i granica između Republike Srpske i FBiH treba da bude precizno ucrtana na kartama i katastarskim planovima, izjavio je u intervjuu za "Glas Srpske" komandant EUFOR-a Bernard Bajer.

- Rješavanje problema u BiH treba prepustiti domaćim političarima. To bi doprinijelo i tome da i mi konačno odemo iz BiH - istakao je Bajer.

Dodao je i da bi odgovorni trebalo što prije da iznađu rješenje za uništavanje viška naoružanja i municije.

* GLAS: Kakvim procjenjujete razgovor koji ste u ponedjeljak imali sa premijerom RS Aleksandrom Džombićem?

BAJER: Bio je to dobar i konstruktivan razgovor u prijateljskoj atmosferi. Razgovarali smo o širokom spektru pitanja. Jedna od tema bila je ekonomska situacija, kao i rad institucija u Republici Srpskoj i na nivou BiH. Razgovarali smo i o pitanju međuentitetske linije razgraničenja.

* GLAS: Kako vidite situaciju oko markacije
međuentitetske linije razgraničenja između RS i FBiH, koja je utvrđena i nije sporna, ali koja zbog različitih opstrukcija nije prenesena na teren?

BAJER: Republika Srpska je, kao što je to utvrđeno i odlukama Vlade RS, pripremila svu relevantnu dokumentaciju u vezi sa međuentitetskom linijom razgraničenja, koja će
biti podnesena Glavnoj komandi EUFOR-a i NATO štabu u Sarajevu. Premijer RS je napomenuo da se radi o obimnoj dokumentaciji i mi ćemo je proučiti. Mislim da se tu radi o tehničkom pitanju i trebalo bi da ga zadržimo na tom nivou. Razumijem da je to pitanje važno za ljude koji žive u blizini međuentitetske linije razgraničenja, kao i za zvanične institucije. To je pitanje važno iz administrativnih razloga. Rekao sam da su tri strane odgovorne za rješavanje ovog pitanja, a to su država BiH, Republika Srpska i FBiH. Konačan rezultat trebalo bi da bude precizno ocrtavanje međuentitetske linije razgraničenja na kartama i katastarskim planovima. Fizičko obilježavanje linija razgraničenja po mom mišljenju nije važno i to ne bi trebalo ni da se radi. Prvi razlog za to je da veliki dio međuentitetske linije razgraničenja, koja je duga nešto više od 1.700 kilometara, prolazi kroz područja koja su minirana. Drugi razlog je što bi koštalo mnogo, a ne bi mnogo pomoglo nikome. Ali linija treba da bude precizno ucrtana na kartama i katastarskim planovima, jer ljudi treba da znaju gdje da plaćaju poreze, a institucije treba da znaju odakle da prikupljaju poreze. To su bitni administrativni razlozi, zbog kojih je to potrebno uraditi.

* GLAS: Kakvom procjenjujete političko - ekonomsko - bezbjednosnu situaciju u RS, a kakva je ona u FBiH?

BAJER: Jedna od velikih prednosti EUFOR-a je ta što nismo uključeni u svakodnevne političke aktivnosti. Ali za mene, kao komandanta EUFOR-a, od velike je važnosti da BiH na svim nivoima što prije dobije nove vlasti. Ekonomski problemi postoje, ali oni nisu karakteristika samo BiH, cijeli svijet pati od ekonomske krize. Jedan od najvažnijih zadataka političara je da poboljšaju uslove života za obične ljude. Da bi se to postiglo, potrebno je što prije uspostaviti vlast na svim nivoima i to je jedno od najvažnijih pitanja koje mora da bude riješeno. To pitanje je izuzetno važno i da bi BiH mogla da krene putem evroatlantskih integracija. Od oktobarskih izbora prošla su četiri mjeseca. Brzina jeste problem u formiranju vlasti koje još nema. To je izgubljeno vrijeme. Ali u svakom slučaju rješavanje problema u BiH treba prepustiti domaćim političarima. To bi doprinijelo i tome da i mi konačno odemo iz BiH.

* GLAS: Ako ostavimo po strani ispolitiziranost problema terorizma u BiH, kako ste ga definisali u ranijim izjavama, može li se BiH nositi s činjenicom da je od rata do danas postala baza za teroriste i da u većini terorističkih akata u svijetu učestvuju i teroristi koji imaju pasoš BiH?

BAJER: I direktor Policije RS Gojko Vasić nedavno je dao izjavu kojom je potvrdio te moje stavove. On je rekao da teroristička prijetnja postoji u BiH, kao i u svakoj drugoj zemlji. Ni više ni manje nego u bilo kojoj drugoj zemlji. U tom intervjuu izjavio je da je bezbjednosna situacija u BiH na zadovoljavajućem nivou i da agencije zadužene za bezbjednost u BiH sa punom ozbiljnošću prate situaciju u tom smislu i rade sve što je u njihovoj moći da održe bezbjednost. Moram se složiti i sa njegovim viđenjem situacije, kad kaže da u ovoj zemlji zaista postoji veći broj ljudi koji su obučeni za rukovanje oružjem i eksplozivom nego što je to slučaj u drugim zemljama. Rekao je da u BiH postoje ogromni viškovi oružja i municije, što zaista predstavlja bezbjednosni problem. Zato bi političari i svi oni koji su odgovorni po ovom pitanju trebalo što prije da iznađu način da se uništavanje i rješavanje pitanja viška naoružanja i municije što prije riješi. Činjenica kojom se mi u EUFOR-u bavimo i koja nas zabrinjava je i to što u BiH postoji 13 ili 14 različitih zakona koji regulišu pitanje posjedovanja naoružanja od strane fizičkih lica. Svaki kanton ima svoj zakon, entiteti i Brčko distrikt. Ono što je potrebno je jedan zakon na nivou države koji će na isti način regulisati uslove za posjedovanje naoružanja za cijelu BiH, kao i to da je svaki vlasnik naoružanja zaveden u istoj bazi podataka. Možda bi trebalo i proglasiti jednu ograničenu amnestiju za one koji posjeduju ilegalno naoružanje, da bi prije donošenja tog zakona predali to naoružanje. Ilegalno oružje i viškovi naoružanja i municije su velik problem koji se mora riješiti.

* GLAS: Koliko su uspješne bile operacije SFOR-a, IFOR-a i EUFOR-a u operacijama "Žetva" i prikupljanju ilegalnog naoružanja?

BAJER: U svim operacijama "Žetva" mi smo prikupili oko 100.000 komada oružja. Prema procjenama UNDP-a, u BiH još postoji od 300.000 do 400.000 komada nelegalnog oružja. To je prevelik broj i to je veliki problem.

* GLAS: Kakvim procjenjujete stanje u Oružanim snagama BiH i kako komentarišete sve češće zahtjeve za demilitarizacijom BiH?

BAJER: OS BiH su veoma dobro obučene. NATO štab u Sarajevu sa OS BiH sarađuje na strateškom i operativnom nivou u okviru odbrambenog sistema u BiH, a EUFOR sa OS BiH sarađuje na taktičkom nivou, u okviru nove misije koju smo dobili i preko našeg odjeljenja za izgradnju kapaciteta i obuku. Kad je riječ o veličini OS BiH, odluke koje se tiču toga su u rukama političara u BiH. Ali ako ih već imate, treba im pružiti potrebnu podršku i obezbijediti im budžet koji će biti dovoljan da bi oni zadatke izvršavali na odgovarajući način. OS BiH svoje zadatke izvanredno obavljaju i načelniku Zajedničkog štaba OS BiH generalu Miladinu Milojčiću čestitam na zaista izvanrednom poslu. Reforma odbrane u BiH je jedna od najuspješnijih reformi sprovedenih u ovoj zemlji.

Tadić i Josipović

* GLAS: Koliko su do sada pomirenju naroda u regionu i BiH doprinijeli predsjednici Srbije i Hrvatske Boris Tadić i Ivo Josipović?

BAJER: Sa obje strane napravljen je veliki i važan iskorak u tom smislu. U to sam se uvjerio prošlog jula u Srebrenici, gdje sam bio prisutan kad je predsjednik Tadić tamo došao. To je bio veliki gest s njegove strane, a predsjednik Josipović je veoma mnogo uradio svojom posjetom Republici Srpskoj. To je s obje strane veliki doprinos pomirenju. Taj proces
pomirenja je jedna od najvažnijih stvari kada se radi o zajedničkom životu u BiH, ali i u cijelom regionu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana