Banjalučanin Zoran Gajić uživa u vožnji dvotočkaša planinskim masivima: Ljepota je daleko od glavnih puteva VIDEO/FOTO

Vjerovatno nismo ni svjesni šta sve imamo nadohvat ruke i kakve prirodne potencijale, kaže Gajić za "Glas Srpske" i dodaje da te svojevrsne oaze mira želi da ovjekovječi snimcima, na čemu su mu posebno zahvalni oni koji potiču iz tih krajeva, a sada žive u inostranstvu.

 - Sve je krenulo kao hobi, a već sada imam 50 videa. Osim prirode oko Banjaluke, zabilježio sam i prelijepe kadrove iz Krajine, tačnije Drvara, Grahova, Glamoča, Petrovca, a imam i zapise od Virpazara do Skadarskog jezera - rekao je Gajić.

Kaže da svaki kraj naše zemlje krije atrakciju. Ljeto je, kako kaže, idealno za nove avanture.

- Cilj mi je da promovišem prelijepu prirodu, jer ako se malo izmaknete od glavnih puteva uz koje vidite smeće, uživaćete na planini - rekao je Gajić.

Želi i da promoviše stare običaje koji su važan dio našeg identiteta i kulture življenja na ovim prostorima.

- To je ljudima interesantno, posebno Slovencima, ali i strancima. Između ostalog, riječ je o etno-muzici, a želim i da pomognem našem narodu u svim krajevima da nešto i zaradi. Oni koji idu u prirodu ne traže previše, ne traže skupe bungalove, njima je dovoljno da postave šatore u vašem dvorištu i da doručkuju hranu iz tog kraja - rekao je Gajić.

Kako kaže, nije biciklista koji mjeri vrijeme, ali uglavnom pređe od 70 do 100 kilometara dnevno. Ono što ga oduševljava jeste gostoprimstvo našeg naroda.

- Ljudi su gostoljubivi i ljubazni, gdje god da sam, uvijek pozovu da svratim do njih da nešto pojedem i popijem. Njih većinom muči činjenica da su sela poprilično prazna, a ono što je zajedničko kod većine je da se malo ko vrati u ta mjesta. Kada to objavim, često mi se javi njihova rodbina i kažu da im je žao da takva priroda propada - rekao je Gajić.

Naglašava da je pandemija virusa korona bila ključna za povratak ljudi u prirodu.

 - Sve je počelo od korone, ljudi su od tada počeli sve više da putuju po BiH. Počeli su praktikovati porodične izlete, da provode barem jedan dan sedmično u prirodi, što je dobro. Avanturisti se javljaju i traže rutu kojom sam išao. Pitaju da li je opasno, ima li mina, šta tu mogu kupiti. Putevima kojim prolazim sada ide sve više ljudi, što mi je drago - rekao je Gajić naglasivši da punu deceniju vozi bicikl.

Oprema koju nosi sa sobom nije nimalo laka kao što nije lak ni izbor destinacije koju namjerava da obiđe. Ipak, jedno selo posebno izdvaja.

- Ako baš moram izdvojiti jedno mjesto, to bi bilo selo Preodac kod Grahova, odmah ispod Šatora. Tu kada jednom odeš, moraš se vratiti - rekao je Gajić.

Kako kaže, često mu se jave ljudi iz Slovenije, Sarajeva i Srbije koji žele da osvoje nove planinske vrhove.

- To su većinom bolje stojeći ljudi, i oni su našli novu zabavu u e-bajkingu u prirodi. Ranije su išli na skijanje, a sad su pronašli novu zanimaciju. Za tri dana pređu 300 kilometara nekog planinskog masiva, što je dobro i za turizam. Potrošiće novac ovdje, platiće spavanje, kupiće neke autohtone proizvode - rekao je Gajić.

Već se sprema za nove ture. Jedna od njih biće i na jugu Srpske.

- Ovog ljeta cilj mi je da idem u Hercegovinu. Prije svega Nevesinjsko polje, selo Bratač i most Ovčiji brod, pa onda preko Morina do Zelengore. Uz to, engleski istoričar Artur Evans napisao je dvije knjige o Bosni, pa sam mislio da obiđem tu stazu kuda je on išao od Broda, Tešnja pa do Travnika preko Vlašića - rekao je Gajić.

Povratnici

Ovog ljeta ima u planu da ide biciklom duž Dinare, da se kod Grahova popne na planinu i spusti kod Livna, što je 90 kilometara. Poseban sentiment ima prema krajevima gdje žive srpski povratnici.

- Žao mi je da na tom području, gdje je priroda čarobna, ima sve manje ljudi. Zato mi i jesu u fokusu ovi krajevi - rekao je Gajić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.