Arhiv Republike Srpske decenijama djeliće prošlosti sakuplja i štiti od zaborava: Svako zrelo društvo pažljivo čuva arhivsko blago

Svaka država i svako zrelo i kulturno društvo s posebnom pažnjom čuva takve podatke.

Kazao je to u razgovoru za “Glas Srpske” direktor Arhiva Republike Srpske Bojan Stojnić govoreći o izdavačkoj djelatnosti, zanimljivim izdanjima i međunarodnoj saradnji.

Istakao je da, pored obavljanja redovnih poslova na prikupljanju, sređivanju i zaštiti arhivske građe, radnici Arhiva RS posvećuju pažnju naučnom radu i kulturno-prosvjetnoj djelatnosti.

- Naučnoistraživačkim radom arhivi se tradicionalno bave, najčešće učešćem u naučnoistraživačkim projektima, objavljivanjem knjiga, naučnih i stručnih radova, zbornika dokumenata itd. Glavni cilj izdavačke djelatnosti je prezentovanje rada Arhiva na planu stručne i naučne obrade, te zaštite arhivske građe. Publikovanje arhivske građe predstavlja najbolji način da se ona sačuva i zaštiti, ali i predstavi publici, u zemlji i u inostranstvu - objasnio je Stojnić.

Istakao je da je ovaj arhiv u posljednjih desetak godina, samostalno ili u saradnji sa reprezentativnim strukovnim Udruženjem arhivskih radnika RS i drugim institucijama kulture u zemlji i inostranstvu, objavio na desetine knjiga, zbornika dokumenata i stručno-naučni časopis.

- Nemoguće je izdvojiti jednu publikaciju, ali svakako bi trebalo da spomenemo časopis “Glasnik Udruženja arhivskih radnika Republike Srpske”, čijih je 11 brojeva objavljeno - obrazložio je Stojnić.

Prema njegovim riječima, saradnja sa drugim kulturnim institucijama u regionu je od ogromnog značaja.

- Arhiv RS sarađuje sa obrazovnim ustanovama, domaćim i stranim naučnim i kulturnim ustanovama, medijima itd. i ima razvijenu međuarhivsku i međunarodnu arhivsku saradnju. Potpisani su sporazumi o saradnji sa nekim od najznačajnijih arhiva u okruženju i većim brojem regionalnih arhiva u Srbiji - rekao je Stojnić.

Naglasio je da potpisani protokoli obuhvataju, ali nisu ograničeni samo na pitanja zaštite arhivske građe, omogućavanja pristupa arhivskoj građi u skladu sa pravilima korišćenja svake od strana potpisnica, razmjene stručnih iskustava i stručnjaka, razmjene reprodukcija i kopija arhivske građe, publikacija, zajedničkih naučnoistraživačkih i drugih projekata u izdavačkoj, izložbenoj i drugim srodnim djelatnostima, zajedničkih projekata obrazovanja i obuke, studijskih sastanaka između članova strana potpisnica i učešća arhivista na naučnim i stručnim skupovima koje organizuje jedna od strana potpisnica.

- I ove godine Arhiv je objavio veći broj izdanja, štaviše, radi se o rekordnom broju izdanja na godišnjem nivou, posebno ako su u pitanju naučne istorijske monografije. Naše aktivnosti usljed pandemije nisu bile zaustavljene, nego su bile preusmjerene na one tokove u kojima smo mogli ostvariti realizaciju zacrtanih rezultata. Pored izdavaštva, koje nije trpjelo uprkos smanjenju očekivanih novčanih sredstava u ovoj godini, radnici Arhiva su objavili softversku platformu “Arhipedija”. Na ovom projektu radi se od kraja 2017. godine i ova godina i njeni specifični uslovi iskorišćeni su za brži prelazak u narednu fazu - kazao je Stojnić.

Arhiv RS izdao je mnogo knjiga o istoriji Banjaluke, a kako je Stojnić kazao, to je zato što je Banjaluka u fokusu istoriografske produkcije.

- To možemo objasniti činjenicom da je ovdje došlo do koncentracije istraživačkih potencijala u Republici. Takođe, Banjaluka je u više navrata tokom svoje istorije bila važan administrativni i kulturni centar, pa je interes za istraživače više nego razumljiv. No, Arhiv planira da i u geografskom smislu proširi svoju produkciju. U idućoj godini u planu je objavljivanje monografije “Rogatički i Sokolački srez 1945-1949” kao i drugo izdanje studije Vedrane Adamović “Godine stradanja 1941/42” koja govori o prvoj godini okupacije u Prijedoru, gdje se Arhiv pojavljuje kao jedan od izdavača - kazao je Stojnić.

Istakao je da do kraja ove godine planiraju da objave tri zbornika dokumenata od nacionalnog značaja i dvije monografije.

- Riječ je o zbornicima “Diplomatski spisi Ive Andrića”, “Diplomatski spisi Jovana Dučića” i “Dr Stevan Moljević: Izabrani tekstovi”, te o monografijama “Sakralna arhitektura Banjalučke eparhije na njenom sadašnjem prostoru od Milanskog edikta do kraja srednjeg vijeka” i “Narodno pozorište Vrbaske banovine: Osnivanje i umjetnički razvoj (1930-1934)”- naveo je Stojnić.

Dodao je da za narednu godinu obećavaju još mnogo dobrih knjiga i izložbi arhivskih dokumenata. Najavio je i dvije izložbe arhivskih dokumenata, “Propaganda u Banjaluci i okolini u Drugom svjetskom ratu” i “Ratna slika Srbije u Drugom svjetskom ratu: Aprilski rat, okupacija, borba za oslobođenje zemlje, sudbina ratnih zarobljenika, propaganda i umjetnost”.

Najstarija knjiga

Stojnić je istakao da je Arhiv RS svoju prvu knjigu, odnosno regestu dokumenata, objavio 1964. pod naslovom “Dokumenti o radničkom pokretu u Bosanskoj Krajini 1919-1941.”

- Dokumente za ovu knjigu su odabrali i obradili radnici Arhiva Ibro Ibrišagić i Dušan Vranješević. Ovom prvom publikacijom tadašnji Arhiv Bosanske Krajine stupio je u red rijetkih arhivskih ustanova, koje su do tada izdavale građu i samim tim otpočele sa djelatnošću koja je od naročitog značaja za našu istoriografsku nauku. Naredne godine Arhiv je u obliku mape objavio originalni rukopis, pripovijetku Petra Kočića “Mrguda”. Gravure za knjigu je izradio akademski slikar Mersad Berber - naveo je Stojnić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.