Apostoli sijali smrt
Kolumbijski predsjednik Alvaro Uribe predaće dužnost u avgustu. Tako će okončati mandat tokom kojeg je uspio da povrati kontrolu nad močvarnim predjelima zemlje kojim su nekada gospodarili marksistički pobunjenici, što ne bi bilo moguće bez izdašne američke pomoći u iznosu od šest milijardi dolara.
Međutim, vladavina Uribea bila je obilježena skandalima. Među njima su i optužbe iznesene tokom saslušanja pred parlamentarnom komisijom, prema kojima su na njegovom ranču 80-ih godina bazu imali odredi smrti. Pored toga, Uribea se optužuje da je tajna policija pod njegovom direktnom kontrolom pratila i prisluškivala političke protivnike i učestvovala u ubistvima ljevičarskih aktivista.
Bivši major policije Huan Karlos Meneses izjavio je da je predsjednikov mlađi brat Santjago Uribe predvodio ozloglašenu paravojnu jedinicu u gradu Jarumalu. Taj odred smrti ubijao je sitne lopove, simpatizere gerile i one koje su smatrali "subverzivnim elementima". Meneses je iznio optužbe da su ubice odreda smrti obučavane na Karolini, poljoprivrednom dobru porodice Uribe.
Zbog ovih podataka moguće je ponovno otvaranje istrage protiv Santjaga Uribea i nove nedoumice oko prošlosti kolumbijskog predsjednika. Taj region je poznat po privatnim milicijama koje se finansiraju trgovinom drogom, a unajmljivali su ih i veleposjednici za međusobne obračune 90-ih godina.
Ova otkrića mogla bi biti veoma neprijatna po SAD, koje su Uribea dugo smatrale igračem Vašingtona i uzdanicom u borbi protiv naoružanih grupacija koje su čuvale puteve kokaina.
- Ovome smo se dugo nadali. Bilo je krajnje vrijeme da ovi podaci isplivaju u javnost i da svi znaju šta su u stvari te paravojne grupe - kaže Marija Euhenija Lopez. Pet članova njene porodice ubili su 1990. godine odredi smrti u Jarumalu.
U intervjuu koji je dao u svojoj kući u Medelinu, Santjago Uribe je demantovao da su on i brat bili umiješani u bilo kakve zločine. Tvrdio je da su te optužbe dio pažljivo osmišljene strategije za diskreditaciju predsjednika.
- Neprijatelji predsjednika su uporni i on to veoma dobro zna - rekao je tad Uribe.
Santjago Uribe je bio na meti istražitelja još devedesetih godina zbog veza sa odredima smrti. Tada su se iza rešetaka našli biznismeni, Huan Karlos Meneses i još jedan komandir policije znan po nadimku Kapetan Brana, optužen za bacanje tijela ubijenih kod lokalne brane. Zaštićeni svjedok, koji je učestvovao u zločinima, dao je detaljnu izjavu o ulozi Santjaga Uribea. Međutim, niko nije bio osuđen za rukovođenje ovom kriminalnom grupom, znanom po imenu "12 apostola", jer je jedan od članova bio sveštenik.
Meneses je prvi saučesnik u mutnim poslovima ove bande koji je javno progovorio o njenoj unutrašnjoj strukturi i radu. Njegov iskaz do sada najjasnije pokazuje spregu kolumbijske vojske i policije sa odredima smrti, što je model koji se, prema mišljenju istražnih timova, primjenjuje i u ostalim dijelovima svijeta.
Meneses još nije dao iskaz sudijama, međutim u pisanoj izjavi istražnim agencijama je naveo da želi da potpuno sarađuje. Ukoliko se njegovo svjedočenje pokaže tačnim, na pomolu je dug sudski proces.
Meneses tvrdi da je odmah po imenovanju za šefa policije u Jarumalu početkom 1994. počeo da sarađuje sa paravojnom grupom. Glavni sakupljač novca i strateg bande bio je upravo Santjago Uribe. Meneses je do tančina opisao razgovore koje je vodio sa Santjagom o tome ko je sljedeći na listi za odstrel. Njegov zadatak je bio jednostavan: da se pobrine da policajci ne budu blizu mjesta gdje će se dogoditi ubistvo.
- Dozvoljavao sam im da rade ono za šta su plaćeni - rekao je Meneses govoreći o plaćenim ubicama, među kojima je bio i jedan policajac, Aleksandar de Hezus Amaja. Među ubijenima su bili oni za koje se sumnjalo da sarađuju sa gerilcima, ali i mnogi nedužni.
- U početku su ubijani narkomani i sitni kriminalci. Kasnije je bilo sve više mrtvih - rekao je jedan bivši gradski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman.
Meneses je za svoje usluge dobijao dvije hiljade dolara mjesečno, koje mu je davao lično Santjago Uribe. Odlučio je da sve iznese u javnost, jer su ga neki saradnici upozorili da bi mogao biti ubijen zbog toga što previše zna. Vodio se logikom da, ako ponudi saradnju policiji, više neće biti malo poznati policajac u penziji nego dragocjeni svjedok čije bi ubistvo uzrokovalo velike istrage.
U oktobru je sa ženom i djecom otišao u Venecuelu i zatražio azil, a zatim su ga aktivisti za ljudska prava prebacili u Argentinu, gdje je poslije tročasovnog davanja iskaza ubačen u program za zaštitu svjedoka.
Senator i guverner
Aktivisti za ljudska prava godinama su zahtijevali od Uribea da razjasni svoju ulogu u osnivanju nekih od paravojnih grupacija, čije mnogobrojne zločine nisu uspjeli da razotkriju ni timovi specijalnih tužilaca. Uribe je bio prvo senator, pa onda guverner kolumbijske države Antiokije, gdje je munjevito rastao broj odreda smrti, uz pomoć vojske i preplitanja poslovnih interesa sa zajedničkim ciljem suzbijanja tada prilično moćnih gerilaca.
PREVEO: Milenko Kindl
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
