Andrija Mandić: Srpska djeca diskrimisana u Crnoj Gori

Sandra Miletić
Andrija Mandić: Srpska djeca diskrimisana u Crnoj Gori

Opozicija u Crnoj Gori traži ravnopravnost srpskog jezika i mogućnost da se naša djeca školuju na srpskom jeziku, da obavezno imaju predmet srpski jezik i književnost i ne prihvatamo da naši pisci koji su u toj oblasti najznačajniji ljudi na balkanskom poluostrvu budu protjerani iz lektira i školskih programa.

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" predsjednik Nove srpske demokratije, opozicione partije u Crnoj Gori Andrija Mandić.

- Najbrojnija smo jezička zajednica, to je čak konstatovao i popis koji je radila aktuelna vlast i ne pristajemo i ne prihvatamo da budemo marginalizovani - naglasio je Mandić.

* GLAS: Nova runda pregovora opozicionih partija i premijera Crne Gore Igora Lukšića u vezi sa Zakonom o opštem obrazovanju zakazana je za ponedjeljak. Šta očekujete od tog sastanka?

MANDIĆ: Crna Gora se danas nalazi u teškoj političkoj situaciji i imamo snažno iskazanu diskriminaciju od strane aktuelnih vlasti. Svako dijete u Crnoj Gori prinuđeno je i prisiljeno da se školuje na crnogorskom jeziku i da umjesto dosadašnjeg predmeta maternji jezik i književnost, gdje je postojala mogućnost da svako upiše svoj maternji jezik, imamo samo taj predmet koji se zove crnogorski jezik i književnost. On se, inače poslije najnovijeg normiranja, i te kako razlikuje od srpskog jezika kojeg su svi izučavali u Crnoj Gori. Dovoljno je napomenuti da su tim normiranjem uvedena dva nova slova, da to predstavlja veliki problem u čitavom funkcionisanju nastavnog procesa. Ono što mi tražimo, poslije popisa koji je konstatovao da smo mi i dalje najbrojnija jezička zajednica u Crnoj Gori, jeste ravnopravnost srpskog jezika i mogućnost da se naša djeca školuju na srpskom jeziku, da oni obavezno imaju predmet srpski jezik i književnost i ne prihvatamo da naši pisci koji su u toj oblasti najznačajniji ljudi na balkanskom poluostrvu budu protjerani iz lektira i školskih programa. Dakle, borimo se protiv diskriminacije, borimo se za ravnopravnost i vjerujemo da ćemo imati podršku većine građana Crne Gore. Najbrojnija smo jezička zajednica, to je čak konstatovao i popis koji je radila aktuelna vlast i ne pristajemo i ne prihvatamo da budemo marginalizovani, da budemo "prevedeni" u status nacionalne i svake druge manjine.

* GLAS: Najavili ste oštre poteze ako se ne postigne dogovor sa premijerom. Kakve konkretno?

MANDIĆ: Mi ćemo stvari rješavati i u idućih nekoliko dana, do utorka, kada je na dnevnom redu izborni zakon bez kojega Crna Gora ne može da dobije datum pregovora, a i koji je glavna uporišna tačka za ono što smo mi postavili kao našu strategiju. Mi smo rekli: nema glasanja za izborni zakon, ni dvotrećinske većine u parlamentu dok se ne promijeni Zakon o opštem obrazovanju i ne omogući srpskoj jezičkoj zajednici da se školuje na svom maternjem jeziku. Taj naš pritisak, opravdan zahtjev, poslije utorka gubi na snazi jer je utorak posljednji dan kada Crna Gora može da usvoji izborni zakon. U ovih nekoliko dana ćemo, vjerujemo, tražiti dogovor koji će biti na zadovoljstvo svih, a ako ga ne postignemo, onda ćemo biti prinuđeni da kao opozicija napustimo sve institucije sistema, bićemo prinuđeni na vanparlamentarnu borbu, bićemo prinuđeni da tražimo neka rješenja, a ta rješenja neće počivati na plećima djece u Crnoj Gori, nama treba da takva rješenja prvenstveno nose političari, odnosno oni koji su predstavnici naroda.

* GLAS: Pisci koji su ranije u crnogorskim školama izučavani u okviru nastavnog predmeta srpski jezik i književnost, sada su u novom nastavnom predmetu crnogorski jezik i književnost potpuno zanemareni ili se pojavljuju sporadično?

MANDIĆ: Ministar prosvjete je tvrdio da oni zapravo nisu izbačeni nego da su raspoređeni na neke druge nivoe školovanja, odnosno da se oni koji su se nalazili u osmom razredu osnovne škole nalaze u prvom razredu srednje, oni iz sedmog u šestom i tako dalje. Pokušavao je zapravo nemušto da objasni da su onu protjerani. A činjenica je da jesu, na osnovu svih analiza koje su radili naši ljudi koji se bave tim pitanjem i da se novim programom pokušao značajno redukovati fond časova koji se bave pitanjem književnosti i izučavanjem onih pisaca koji su ostavili najveći trag u našoj literaturi. Ja to, naravno, osuđujem, kao i Nova srpska demokratija, ali da bi se to stanje promijenilo, moramo mnogo više da uradimo i dobijemo podršku ne samo važnih domaćih adresa nego i međunarodnih. Radi se o klasičnoj diskriminaciji i ta diskriminacija je u funkciji asimilacije srpskog naroda koji živi na ovom prostoru i tome se suprotstavljamo.

* GLAS: Kako komentarišete to da je nastava počela uprkos pozivu opozicije na bojkot? Idu li Vaša djeca u školu?

MANDIĆ: Moja djeca, kao ni djeca funkcionera i članova Nove srpske demokratije, ne idu u školu i za sada smo mi jedina opoziciona partija koje ne šalje djecu u školu. Vjerujemo da će se idućih dana, ako se ne postigne sporazum, nama priključiti Narodna socijalistička partija. To je jedan vid pritiska, jer ne prihvatamo takav početak školske godine. Djeci su već podijeljeni rasporedi i uputstva da se nastava izvodi na crnogorskom jeziku, a da je jedini predmet koji izučavaju kao maternji jezik crnogorski jezik i književnost. Moje dijete je teško diskriminisano i dok vlast ne odustane od diskriminacije, ja i mnogi drugi ne želimo da naša djeca idu u takvu školu. Međutim, takva vrsta pritiska, kao što sam rekao, može da traje do utorka. Poslije nemogućnosti postizanja dogovora moramo da povučemo neke mnogo snažnije poteze. Nedavno sam o tome u telefonskom razgovoru obavijestio i komesara za proširenje EU Štefana Filea. Želim da se postigne sporazum, a zbog velikog nepovjerenja između nas i vlade želio sam da garant takvog sporazuma bude File. Ipak, pružaćemo otpor i nećemo prihvatati nametnuto stanje. Voljeli bismo da nam kolege iz opozicije u tome pomognu. Sada učestvujemo sami u bojkotu nastave i rezultat je da je negdje oko 20 odsto đaka u Crnoj Gori prvog dana, 1. septembra, bojkotovalo nastavu. Vjerujem da će se taj procenat povećati i da ćemo početkom iduće sedmice i tom vrstom pritiska uticati na Vladu da postigne pošten sporazum sa najbrojnijom jezičkom zajednicom u Crnog Gori, a to je srpska.

* GLAS: Kako komentarišete najavu Ministarstva prosvjete i sporta Crne Gore da će nastavnici koji ne budu željeli da predaju crnogorski jezik biti kažnjeni i da će biti sankcionisani i đaci koji ne dolaze na nastavu, kao i njihovi roditelji?

MANDIĆ: To je skandal i to nije iznenađujuće. U četvrtak su hapšeni naši aktivisti koji su dijelili letke na kojima su se nalazili fotografije Njegoša, Vuka Karadžića, Crnjanskog, Ćosića i drugih naših pisaca. Protiv njih su podignute krivične prijave. To što radi ministar prosvjete potpuno je u skladu sa metodama koje je i u prethodnim godinama i u čitavom vremenu svog vladanja koristila aktuelna vlast. Jedno je sigurno, mi tome treba da se suprotstavimo. Mi kroz suprotstavljanje na jednoj strani, i na drugoj strani, traženjem rješenja sa premijerom Lukšićem treba da pronađemo izlaz iz ove teške i moram da priznam, dosta dramatične situacije u CG.

* GLAS: Lukšić kaže da je njegov prijedlog da se predmet zove crnogorski - maternji jezik i književnost fer za srpski jezik?

MANDIĆ: Njegov prijedlog nije dobar i nije fer. To je prijedlog Predsjedništva njegove partije i prema informacijama kojima raspolažemo, to je bio prijedlog za koji se zalagao bivši premijer Milo Đukanović. Taj prijedlog nije pošten jer diskriminiše najbrojniju jezičku zajednicu i ne dovodi je u ravnopravan položaj sa onom koja je manje brojna od nje.

Teška pozicija

* GLAS: Kakav je danas položaj Srba u Crnoj Gori?

MANDIĆ: Danas je položaj Srba u Crnoj Gori veoma težak, ali to nije nova informacija. Mi smo kao ozbiljan narod, koji je utemeljen, koji nije gost u sopstvenoj kući, dužni da se tome suprotstavimo vjerujući da će brzo doći dan kada će se karte na ovom prostoru nanovo promiješati i kada ćemo biti u mnogo boljoj poziciji nego što smo sad.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana