ANALIZA Demokrate pokušavaju da izbjegnu neizbježno

Smatraju ovo analitičari nakon što je predsjednik Bajden odlučio da se povuče iz predizborne trke sa Donaldom Trampom, iako je ranije isticao da bi samo “svemogući Gospod” mogao da ga navede da odustane od kandidature. Vjeruju i da ona, u slučaju da postane prva žena predsjednica SAD, ni za milimetar neće odstupiti od čvrste podrške prema NATO-u, ali i Ukrajini, što je u suprotnosti sa obećanjima republikanskog kandidata Donalda Trampa, da će suštinski promijeniti odnos Amerike prema ovoj vojnoj alijansi i ratu u Ukrajini. Analitičari  smatraju da je Harisova bila logičan Bajdenov prijedlog, ali i da ukoliko ona dobije podršku delegata na završnoj konvenciji demokrata, koja će krajem avgusta biti održana u Čikagu, imati male šanse da pobijedi Trampa. Smatraju da će ukoliko dobije zeleno svjetlo da uđe u ovaj politički ring, a već je dobila otvorenu podršku lidera Demokratske stranke u svih 50 saveznih država, vjerovatno zaigrati na kartu što je žena, ali i na kartu svoje rase, imajući u vidu da je indijsko-jamajčanskog porijekla. Naime, ona se na proteklim izborima već “brendirala” kao Afroamerikanka, kako bi privukla simpatije što većeg broja glasača.

GLAVOBOLjE

Međutim, ima tu i minusa. Glavobolju u njenoj eventualnoj kampanji suočavanja sa Trampom sigurno bi joj pravila problematična situacija na američko-meksičkoj granici. Upravo je Harisova u Bajdenovoj administraciji imala zadatak da se pozabavi uzrocima velikih neregularnih migracija, a republikanci je zbog toga predstavljaju kao lice tog problema.

Naruku joj ne idu ni ankete. U njima je ona na istom nivou podrške kao i Bajden ili tek nešto boljem. Radi se o istraživanjima na nacionalnom nivou urađenim neposredno prije Bajdenove odluke o povlačenju. U njima je još uvijek aktuelni predsjednik zaostajao za Trampom, a ista situacija je i u istraživanjima javnog mnjenja u saveznim državama za koje se očekuje da će biti ključne za pobjedu na izborima u novembru. Anketa koju je NBC uradio prije pokušaja ubistva Trampa na mitingu u Pensilvaniji i nedjelju dana prije Bajdenovog povlačenja iz trke, pokazala je da i šef Bijele kuće i Harisova zaostaju dva odsto za republikanskim kandidatom. Odnos u slučaju izbornog duela Trampa i Bajdena bio je 45 - 43, a u slučaju izborne trke između Trampa i Haris 47 - 45. Američki mediji ukazuju i da je ova razlika u postocima povećana nakon atentata na Trampa. Ove ankete su otkrile i da Harisova ima nešto malo veću podršku među glasačima crne puti od Bajdena. Navodi se i da kod drugih demografskih kategorija, utvrđenih po starosti i polu, kao i među latino populacijom, između Bajdena i Harisove skoro da i nema razlike u podršci.

PRVA RUNDA IZGUBLjENA

Komentarišući cijelu ovu političku zbrku u SAD o predsjedničkim izborima i kandidatima, istoričar Saša Adamović kaže da ga nije nimalo iznenadilo Bajdenovo povlačenje iz predsjedničke trke, navodeći da se radi o posljednjem pokušaju demokrata da se izbjegne neizbježno - gubitak izbora. Slično mišljenje ima i analitičar Ivan Miletić, navodeći da se Harisova našla u jednoj vrsti neobranog grožđa. Pojašnjava i da nema veze koliko koji kandidat dobije glasova na nivou cijele Amerike, već da je važno u kojoj državi je osvojen najveći broj glasova, pogotovo u onim mnogoljudnim koje i nose najveći broj elektorskih glasova.

Tramp se, kako kaže, posebno fokusirao na te države, vješto koristeći i atentat koji je nedavno izvršen na njega, predstavljajući se kao novi Mesija - koji će donijeti mir i blagostanje građanima SAD.

Politikolog Marko Dašić smatra da je Bajden povlačenjem iz kampanje u stvari bez borbe predao izbore, da je Demokratska stranka u ovoj rundi poražena te da je Harisova u stvari plan “B” i izlazna strategija.

Iako je Bajden pokušavao da popravi svoj imidž i da svoje vrednovanje dosadašnjeg mandata u kvantitativnom dijelu poboljša, Dašić kaže da očigledno nije uspio i da je na kraju popustio pod pritiscima unutar svoje partije. Na pitanje koliko činjenica da Bajden nije kandidat utiče na ostale koji bi mogli da se prijave, a to nisu htjeli kada je on bio u igri, Dašić je naveo da se nekoliko imena stavlja u prvi plan zato što su eksplicitno rekli da se neće kandidovati protiv Bajdena, kao što je guverner Kalifornije Gavin Njusom. Smatra da je Bajden svojom odlukom “otvorio mnogobrojne pukotine” koje će neki politički akteri sigurno pokušati da iskoriste da se profilišu makar kao kandidati za 2028. godinu, ako ne do Nacionalne konvencije demokratske stranke 19. avgusta u Čikagu.

KO BI MOGAO NA CRTU

Iako je naširoko dobila podršku demokrata, Harisova i dalje nije zvanično nominovana za predsjednicu. U ovu igru bi se mogla uključiti i Grečen Vitmer, guvernerka Mičigena.

Popularna guvernerka, u ključnoj “sving” državi, Vitmer je relativno mlada i ima određeno nacionalno priznanje, budući da se njeno ime često spominjalo kao moguća zamjena za Bajdena ako bi se povukao. Tramp trenutno vodi u anketama u Mičigenu i Vitmerova bi mogla da pomogne da osigura državu za demokrate.

Među imenima se pominju još Džo Manšin, senator iz zapadne Virdžinije, Džoš Šapiro, guverner Pensilvanije, Gavin Njusom, guverner Kalifornije, iako on jeste ranije najavio da se neće kandidovati protiv Harisove. Ostali mogući kandidati uključuju nekoliko poznatih imena, među kojima je svakako najznačajnija bivša prva dama Mišel Obama.

Ako vođe Demokratske stranke na kraju podrže Kamalu Haris kao kandidata, posebna pažnja biće usmjerena na to ko će biti njen potpredsjednik. Ako bi Harisova željela da izbalansira listu kandidata, malo je vjerovatno da bi izabrala ženu za potpredsjednicu, ali i nekog ko je afroameričkog ili azijskog porijekla.

Aleks Soroš

Nakon što je Kamalu Haris podržao veliki broj američkih glumaca, pjevača i drugih poznatih javnih ličnosti, na njenu stranu stao je i Aleks Soroš, sin milijardera Džordža Soroša, obećavajući joj bezrezervnu podršku. Soroševi su inače  veliki zagovornici masovne imigracije u zapadne zemlje, evropskog federalizma i ekonomskog i političkog liberalizma. Soroš je navodno već ranije dao 300.000 dolara grupi “Tik tok” influensera koji su sarađivali sa Bijelom kućom na promovisanju politike predsjednika Bajdena, a nakon njegovog povlačenja još 15 miliona fondovima koji podržavaju Kamalu Haris da bude kandidat demokrata na predstojećim predsjedničkim izborima.

Bajden je marioneta

Jedan od kandidata Republikanske partije koji je ranije napustio izbornu trku, ali je izazvao mnogo pažnje, Vivek Ramasvami na društvenim mrežama je podijelio objavu u kojoj je još prošle godine tvrdio da Bajden neće biti kandidat demokrata. U snimku koji je objavio nalaze se Ramasvamijeve izjave koje imaju različite datume, a najstarija je od 5. maja 2023. godine u kojoj on tvrdi: “Mit je da se predsjednik Bajden kandiduje”. Tokom jedne debate je naveo da Bajden nije predsjednik SAD već marioneta i pozvao je demokrate da, kako je rekao, budu iskreni i kažu koga će nominovati da bi mogla da se vodi iskrena debata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.