ANALIZA Da li nova američka administracija može okončati rat u Ukrajini

NIŠTA OD NATO PUTA

Prema pisanju pojedinih američkih medija, koji su se ovom prilikom pozvali na svoje izvore iz Trampovog tima, navodno postoji nekoliko prijedloga, a jedan od njih podrazumijeva zamrzavanje rata u Ukrajini. Na ovaj način ne bi bilo ni potpunog poraza, ni apsolutne pobjede što će odgovarati zaraćenim stranama, ali i onima koji su do sada sa strane finansirali ovaj sukob.

Ovaj prijedlog pregovora o okončanju rata u Ukrajini podrazumijeva da se prizna trenutno stanje na terenu, odnosno vojni uspjesi Rusije. U prevodu, Rusiji bi bilo dato da zadrži kontrolu nad oko 20 odsto ukrajinske teritorije. Radi se o teritoriji koja je površinski gledano veličine savezne američke države Pensilvanija.

Ovim planom koji su mnogi uporedili sa korejskim predviđeno je i uspostavljanje demilitarizovane zone od 1.300 kilometara, ali i odricanje Kijeva od atlantskog puta, odnosno blokiranje članstva Ukrajine u ovaj vojni savez na 20 godina, što je bila ključna tačka “Plana pobjede” Zelenskog.

Ukrajinski predsjednik nedavno je iznio svoj plan, za koji je rekao da jedino može zaustaviti ovaj rat, a ključna stavka bila je upravo da Ukrajina mora po ubrzanoj proceduri da bude primljena u NATO savez. Isti nije naišao na odobravanje, kako u SAD tako ni među evropskim saveznicima od kojih su neki čak istakli da bi to bio uvod u treći svjetski rat, a možda i nuklearni. 

ZAVRTANjE SLAVINE

Kada je u pitanju navodni Trampov plan on ne uključuje slanje američkih trupa koje bi kontrolisale demilitarizovanu zonu i kontaktne tačke duž 1.300 kilometara, ali ni finansiranje od strane SAD ili međunarodnih tijela poput Ujedinjenih nacija.

Prema navodima američkih medija, Trampov tim koji je radio na ovom planu ne želi slati američke vojnike u Ukrajinu, ali ni zavlačiti ponovo ruku u džep. Smatraju da bi tu odgovornost na svoja leđa, kako logistički tako i finansijski, trebalo da preuzmu prije svega Poljaci, Nijemci, Britanci i Francuzi.

To znači da bi evropske trupe patrolirale duž utvrđene i dogovorene demilitarizovane zone, a SAD bi nastavile da obezbjeđuju oružje u zamjenu za ukrajinske teritorijalne ustupke i odlaganje članstva Ukrajine u NATO.

Tramp je kategoričan da želi napraviti veliki zaokret u spoljnoj politici SAD i otklon od dosadašnje strategije aktuelne administracije Džoa Bajdena, koja se trudila da na sve načine produži ovaj rat, koliko god je to moguće, uz obezbjeđivanje neophodne i velike finansijske i vojne pomoći.

Američki mediji smatraju da bi ovaj plan mogao postati aktuelan ako na neku od značajnijih funkcija u Bijeloj kući dođe Ričard Grenel, pogotovo ako to bude fotelja savjetnika za nacionalnu bezbjednost ili novog državnog sekretara. I Grenel je jedan od većih zagovornika okončanja ovog rata. On se u nekom prethodnom periodu otvoreno zalagao za okončanje ovog sukoba, poručujući da će se Kijev na kraju morati odreći određenog dijela svoje teritorije, ne navodeći i koje.

OPREZAN STAV MOSKVE

Iz Moskve nisu komentarisali ove navode. Poručeno je samo da je predsjednik Vladimir Putin spreman razgovarati o svim temama sa novim američkim predsjednikom Donaldom Trampom. Navedeno je da priča o okončanju ukrajinske krize zaslužuje rusku pažnju te da se Rusija nada da će se odnosi sa SAD obnoviti, ali da je lopta u dvorištu Vašingtona.

Dmitrij Trenin ruski politički komentator sa dobrim vezama i bivši oficir GRU rekao je da Kremlj neće ozbiljno shvatiti nijedan plan zasnovan samo na zamrzavanju trenutne linije fronta. Jedna od stavki ovog plana, koja bi vjerovatno bila problematična za Rusiju, jeste to što bi se i dalje nastavilo sa naoružavanjem Ukrajine od strane NATO zemalja. Jedan od ciljeva, saopštenih nakon pokretanja specijalne vojne operacije, bio i potpuna demilitarizacija Ukrajine.

Takođe,  Putin je u nekoliko navrata poručivao da će sankcije Zapada protiv Rusije morati da se okončaju, prije nego što otpočnu bilo kakvi mirovni pregovori. Navodio je i da želi čvrste međunarodne garancije, koje ne bi bile mrtvo slovo na papiru poput takozvanog sporazuma iz Minska, ali i da bi tema nekih budućih razgovora o mirovnom sporazumu trebalo da bude pitanje opšte bezbjednosti u svijetu - što je vjerovatno podrazumijevalo i pitanje nuklearnog naoružanja, ali i širenja NATO saveza.

NOĆNA MORA KIJEVA

Povodom pisanja pojedinih američkih medija nije bilo zvaničnih reakcija iz Kijeva. Pojedini analitičari smatraju da je pobjeda Trampa bila najveća noćna mora koje se pribojavao ukrajinski predsjednik, svjestan da će Tramp naglavačke promijeniti pristup Amerike ovom sukobu, što podrazumijeva  i zavrtanje slavine u slanju oružja Kijevu. Te količine ne bi mogle da nadomjeste evropske zemlje koje i same razmišljaju o rezanju troškova i smanjenju obima vojne pomoći Ukrajini.

Volodimir Fesenko, ukrajinski politički analitičar, rekao je da se Ukrajina najvjerovatnije neće oduprijeti američkom pritisku za razgovore zbog opasnosti od obustave pomoći. On je rekao da bi ukrajinska vlada mogla prihvatiti odlaganje članstva u NATO-u ako dobije bezbjednosne garancije slične sporazumima SAD sa Južnom Korejom i Izraelom.

Sve ovo dolazi u vrijeme kada  ukrajinske vojne snage trpe velike poraze, povlačeći se ispred nadmoćnijeg protivnika te mnogi analitičari smatraju da ukoliko Zelenski nastavi sa dosadašnjom politikom od Ukrajine na kraju neće ostati ništa.

OKRETANjE LEĐA

Analitičari smatraju i da će evropske zemlje slijediti kurs koji utvrdi novi američki predsjednik. Jedan takav signal već je poslat iz Velike Britanije, iz koje je za sada nezvanično poručeno da nije realno da ova zemlja nastavi da podržava Ukrajinu, bez pomoći SAD, priznajući pri toem da nije realno očekivati da Rusija bude pobijeđena na bojnom polju. Poručeno je i da je potpuno nerealno misliti da sama Evropa, uključujući Veliku Britaniju, može nastaviti da podržava Ukrajinu bez SAD.

Slične poruke mogle su se čuti i od mađarskog premijera Viktora Orbana, koji je rekao da je gotovo izvjesno da će po preuzimanju vlasti Donald Tramp “napustiti” sukob u Ukrajini. On je naglasio da Tramp “traži mir, a ne rat, politiku protiv migracija, a ne migraciju i zaštitu porodice”, što će, prema njegovim riječima, transformisati cijeli svijet.

Orban je predvidio “očigledan vojni poraz” Ukrajine i pozvao na prelazak sa rata na mir, naglašavajući ogromnu štetu koju je sukob u Ukrajini izazvao u Evropi i Mađarskoj. Poručio je i da Evropa ne može sama da finansira Ukrajinu, iako, kako je naveo “neki i dalje žele da nastave da šalju ogromne količine novca u ovaj izgubljeni rat”.

Varljivo primirje

Broj poginulih u Korejskom ratu bio je preko pet miliona. Na kraju - nijedna od zaraćenih strana nije pobijedila. Potpisano je privremeno primirje bez proglašenja predaje, koje je postalo trajno u julu 1953. godine. To je doprinijelo uspostavljanju demilitarizovane zone široke oko tri kilometra koja postoji i danas. Primirje nikada nije prekršeno, iako i dalje ima iskrica između Južne i Sjeverne Koreje. Rat faktički nikada nije završen. Sjeverna Koreja nastavlja da usmjerava nuklearne rakete na svog južnog susjeda, a Južna Koreja se obraća Amerikancima za pomoć.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.