Alan Ford okrenuo stereotipe naglavačke

Edicije "Marvela" i "DC komiksa" kod nas su prenošene u "Eks almanahu" i "Stripoteci", a glavni junaci bili su Betmen, Supermen, Konan, Srebrni letač, Tor i Spajdermen. Ipak, popularniji od svih bili su italijanski Bonelijevi junaci i izdanja poput "Teksa Vilera", "Komandanta Marka", "Velikog Bleka" i "Poručnika Bluberija". Generacije mladih već dugo uživaju u avanturama pravičnog i mišićavog Zagora, Dilan Dog nas uvodi u svijet onostranog, kroz pustolovine Korta Maltezea i Martija Misterije upijamo istoriju i nauku brže nego iz ma kog školskog uybenika, crnohumorne replike Alana Forda i njegove TNT ekipe odavno su se odomaćile u svakodnevnom govoru.

Nema poklonika stripa u bivšoj Jugoslaviji kojem kroz ruke nije prošla neka od pustolovina odvažnog Zagora. Prvi broj se pojavio davne 1960. godine i postao hit zahvaljujući privlačnoj kombinaciji akcije, humora, krimića, vesterna i obaveznog moralnog naravoučenija. Zagorovi roditelji, tekstopisac Serđo Boneli i crtač Galijano Feri, nisu ni slutili da će se njihovo strip-čedo pretvoriti u svojevrsni kult. 

Kao svaki pravi heroj, Zagor je morao da se uhvati u koštac sa moćnim duhovima prošlosti. Još kao beba ostaje siroče, ali prije pogibije otac uspijeva da ga baci u rijeku iz koje ga spasava čovjek koji postaje njegov drugi otac. 

Mnogi kažu da su Zagora čitali zbog pomoćnika Čika, ali ni najodanijim fanovima nije lako da upamte puno ime gospodina Don Čiko Filipea Kajetana Lopeza Martineza Gonzalesa. Ovaj simpatični i ješni Meksikanac uzročnik je mnogih nevolja koje su snašle Zagora, ali je i njegov najodaniji prijatelj. Zajedno žive usred izmišljene Darkvudske šume, na ostrvcetu okruženom živim pijeskom. Zanimljivo je da je ovaj strip doživio veliku popularnost u Italiji, na tržištu Brazila, eks-Jugoslavije i Turske (gdje je o njemu snimljen i film), dok je veoma loše prošao u Francuskoj, Japanu i SAD.

Marti Misterija je najveća sveznalica u svijetu stripa. Nastao je 1982. godine iz pera Alfreda Kastelija, koji je pisao scenarije za Zagora i Mister Noa. Diplomirao je antropologiju, a specijalizovao se u arheologiji, istoriji, umjetnosti i kibernetici. U njegovoj interpretaciji klasična avantura zadobila je solidne kulturne osnove, a čitalac u svakoj epizodi dobija obaveznu dozu istorijskih, geografskih i socioloških podataka. Upoznaje nas sa izgubljenim svijetom Atlantide, na tragu je vanzemaljcima, najavljuje uvođenje trinaestog horoskopskog znaka. Njegov asistent je pračovjek Java, kojeg je Marti doveo iz Grada sjenki, smještenog u podnožju Himalaja. Za njega izraz drevni nije adekvatan jer je star ni manje ni više nego milion godina. Neuobičajeno lako se prilagodio životu u civilizaciji, a njegova izuzetna tjelesna snaga i intuicija pomogle su Martiju u sudbonosnim situacijama. Najveći Martijev neprijatelj je tajna organizacija "Ljudi u crnom", sekta koja od čovječanstva želi da sakrije epohalne dokaze o postojanju vanzemaljaca ili naprednim civilizacijama koje su iščezle.

"Ako kaniš pobijediti, ne smiješ izgubiti", legendarna je replika iz stripa "Alan Ford". Fenomen popularnosti tajnih agenata grupe TNT, koja je ime dobila po izuzetno jakom eksplozivu, moguće je objasniti Magnusovim maestralnim crtežom i duhovitim scenarijem Bankera, sa lepezom urnebesnih likova. Ostaje nepoznanica, međutim, zašto je status mega popularnog stripa, izuzev u zemlji produkcije Italiji, postigao još jedino na tlu bivše Jugoslavije.

Kada je kreirao lik Alana Forda, crtač Roberto Raviola (pseudonim Magnus) imao je pred očima glumca Pitera O' Tula, kojeg je uz određene izmjene 1969. godine gurnuo u najbjedniji sloj špijunaže.  

"Alanu Fordu" trebalo je dvije godine od objavljivanja prvog broja da postane omiljen među strip publikom. Led je probijen trilogijom u kojoj se agenti TNT bore sa Superhikom, alkoholnom napašću koja otima od siromašnih da bi dala bogatima. Autori "Alana Forda" okrenuli su naopačke stereotipe koji vladaju u savremenim filmovima i stripu, a posredstvom bizarnih likova rugaju se ljudskoj gluposti i licemjerju. 

Dilan Dog

Nije nimalo slučajno što je horor strip "Dilan Dog" rođen 1986. godine baš u Italiji. U ovoj zemlji horor žanr bio je česta preokupacija filmskih reditelja, čija su ostvarenja ponekad išla nekoliko koraka ispred superiorne američke produkcije. Na tom talasu je talentovani scenarista Ticijan Sklavi riješio da izvede revoluciju u svijetu stripa. Figure zombija, vukodlaka, vampira, mumija i demona trebalo je da ustalasaju ustaljene tokove italijanske strip scene. U središtu tog novog univerzuma mistike i onostranog našao se neobičan strip junak po imenu Dilan Dog. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.