Aladinova pećina tajnih operacija

Milenko Kindl
Aladinova pećina tajnih operacija

U Velikoj Britaniji je iz štampe izašla neobična knjiga - osvrt na prve četiri decenije rada britanske obavještajne službe MI6, od njenog osnivanja 1909. godine do perioda neposredno poslije Drugog svjetskog rata.

Kitu Džefriju, autoru knjige, omogućen je pristup arhivama te britanske "agencije za međunarodni obavještajni rad", čiji je zvanični naziv Tajna obavještajna služba.

Džefri je za Bi-Bi-Si objasnio da mu je tokom pisanja knjige pod naslovom "MI6: istorijat tajne obavještajne službe od 1909. do 1949" dozvoljen pristup apsolutno svim dokumentima Službe iz tog vremena. Jedina zabrana koju je, kako kaže, morao da poštuje odnosila se na neobjavljivanje imena pojedinih agenata.

Jedan od kontroverznih dokumenata na koje je, kako kaže Džefri, naletio tokom svog istraživanja, sadrži podatke o vrlo neobičnoj akciji agenata MI6.

Oni su, naime, imali zadatak da sabotiraju brodove, čiji je posao bio da, po završetku Drugog svjetskog rata, prevezu jevrejske izbjeglice u Palestinu - tada teritoriju pod britanskom vlašću.

Džefri kaže da je tokom istraživanja naišao na mnoge uspjehe, ali i propuste britanskih tajnih agenata.

- U pitanju je Sveti gral britanskih arhiva. Služba MI6 je imala vrlo nezgodan početak Drugog svjetskog rata, ali je tokom njegovog trajanja nadvladala Nijemce i proslavila se širom Evrope i svijeta - kaže on.

Kao prvi istoričar kojem je dozvoljen pristup arhivama MI6, Džefri kaže da je za njega to bilo "fascinantno iskustvo".

- Osjećao sam se kao dijete u prodavnici slatkiša - ovi podaci nisu nikada bili dostupni nikome drugom. Nešto poput Aladinove pećine istorijskog materijala! Nažalost, puno je podataka nestalo tokom godina, ali ima dovoljno dokumenata koji bilježe realne živote hrabrih ljudi u izazovnim životnim situacijama - kaže on.

- Stvarnost je nekada mnogo komplikovanija od književnosti jer, za razliku od izmišljenih likova, realni ljudi moraju da se nose sa realnim problemima. To shvatite kada prekopavate arhive službe MI6 - kaže on.

Jedna od tema njegove knjige je kontroverzna akcija agenata Službe, koja je imala naziv "Operacija uvreda", a pokrenuta je neposredno poslije rata.

Namjera agenata MI6 bila je da eksplozivom raznesu brodove koji su se pripremali da prevezu jevrejske izbjeglice u Palestinu.

U to vrijeme Britanci su još upravljali tom teritorijom i političari su u strahu naredili Službi da po svaku cijenu zaustavi dolazak izbjeglica.

Džefri je otkrio i da je postojao agent pod tajnim imenom TR16, koji je radio za Službu tokom Prvog svjetskog rata.

Taj čovjek je iz Njemačke slao Britancima informacije u vezi sa njemačkim brodovima, a negdje pred Drugi svjetski rat se, kako kaže, "već vidno umorio i poželio da se penzioniše".

U jednom od dokumenata pominje se da se odjednom taj agent nije pojavio na važnom sastanku, ali nije navedeno kakva mu je poslije toga bila sudbina.

Prava imena agenata ne smiju se objavljivati jer su pod tim uslovom prihvatili da rade.

- Kada sam počeo, želio sam da kažem apsolutno sve. Moj posao, posao istoričara, nalaže da se uvijek kaže istina - ali posao službe MI6 je da čuva tajne. Znalo se da će sve vrijeme postojati određena tenzija - rekao je on.

Džefri kaže da je srećan što se njegovo istraživanje završilo zaključno sa 1949. godinom, odnosno početkom hladnog rata i usponom Kima Filbija u MI6, koji se kasnije pretvorio u najvećeg izdajnika u istoriji te organizacije.

- Zahvaljivao sam bogu što se zaustavljam na 1949. godini. U 800 stranica knjige "spakovano" je sve bitno što se dešavalo u prvih 40 godina postojanja Službe. Ima puno toga o čemu nisam mogao detaljno da pišem, ali to će, nadam se, raditi moji nasljednici na tom poslu - ako ih bude - kaže Džefri za Bi-Bi-Si.

MI5

Prošle godine objavljena je i prva knjiga o istorijatu MI5 - britanske obavještajne službe koja se bavi pretežno operacijama na domaćem terenu. Ta knjiga je na način sličan Džefrijevom opisala uspon službe MI5 od početka do propasti, uključujući infiltraciju njenih agenata u britansku Komunističku partiju pedesetih godina 20. vijeka, kao i otkriće da je veliki broj tadašnjih članova britanskog parlamenta radio za sovjetske obavještajne službe.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana