Ako vidiš crnu mačku u petak 13.

Tako su se pojavili brojni oblici praznovjerja, odnosno rituala, koje mnogi primjenjuju i u njima traže zaštitu. Neki od njih zadržali su se i danas.

Neka od najpoznatijih praznovjerja su "petak 13", "razbijeno ogledalo", "kucanje u drvo protiv zla", "crna mačka", "prolaženje ispod merdevina", "bacanje soli ispod merdevina", "zečija šapa", "gledanje u dlan", "prekršteni prsti", "kišobran", "svraka"...

Razlozi praznovjerja

Otkrivanje porijekla praznoverja, koja su rasprostranjena u čitavom svijetu, otkriva fascinantan spoj religije i ljudske psihologije.

- Jedan od razloga praznoverja leži u činjenici da postoje ljudi koji veruju da sudbina i neke druge sile ili fenomeni van njih samih kontrolišu i usmeravaju njihov život i život drugih ljudi - pojašnjava psiholog Aleksandra Arsenijević-Puhalo. Dodaje da te "druge sile", koje se ne vezuju za sposobnosti pojedinca već za nešto ili nekog drugog, prema mišljenju te grupe ljudi, određuju ne samo društvene tokove već i prirodne fenomene.

Arsenijević-Puhalo napominje da je praznoverje veoma prisutno i u narodnim običajima - od vezivanja crvenog konca protiv uroka do nošenja bijelog luka u istu svrhu.

- Ono se prenosi sa generacije na generaciju, bez objašnjenja u čemu je poenta same radnje, ali sa jakim ubeđenjem da je efikasno i da ako je pomoglo našim precima neće nama odmoći - kazala je Arsenijević-Puhalo. Dodala je da su ljudi koji imaju manje objektivnih informacija i koji nisu privrženi naučnim objašnjenjima skloni tome da vjeruju u moć praznoverja.

- To je nekako mističnije i moćnije za prihvatanje - kazala je Arsenijević-Puhalo.

Rasprostranjen fenomen

Sociolog Biljana Milošević istakla je da je praznovjerje fenomen koji je široko rasprostranjen u svim društvima, ne samo kroz istoriju, nego i danas.

- Obično se praznovjerja javljaju kada je pojedinac anksiozan. Sigurno je da će praznovjerja egzistirati i dalje, jer uprkos tehnološkom i civilizacijskom napretku uvijek postoji bezbroj nepoznanica u životu svakog čovjeka - naglasila je Miloševićeva. Pojašnjava da su praznovjerja uvijek bila lijek za neizvjesnost, nudeći odgovore koje niko drugi ne može da da.

- Riječ "praznovjerje" potiče od latinske riječi "superstitio", koja dolazi od riječi "superstes", što znači "preostao". Pri tome se misli na ostatke nekadašnjih vjerovanja - rekla je Miloševićeva. Dodala je da sociolozi i psiholozi praznovjerje određuju kao posebnu vrstu neistinitih shvatanja.

- Praznovjerje se sastoji u objašnjavanju prirodnih i društvenih pojava natprirodnim, mističnim uzrocima, u vjerovanju u razne oblike zagrobnog života, magije i slično. To je subjektivno vjerovanje koje se nalazi u suprotnosti sa znanjem svog vremena, kao i s vjerovanjem koje zastupa većina, a počeci su mu pretežno u ostacima ranijih pravila vjerovanja i ponašanja - navela je Miloševićeva.

Smatra se, naglašava, da je praznovjerje vrsta stavova i uvjerenja koja spadaju u predrasude.

- Stresne društvene situacije pogodno su tlo za razvoj praznovjerja, a količina sujevjerja čak može da posluži i kao mjera socijalnih tenzija. Ljudi izbjegavaju pretjeranu neizvjesnost, jer ona izaziva anksioznost, a anksioznost je, generalno uzevši, neprijatno stanje - smatra Miloševićeva.

Naglašava da u nastojanju da se riješi takvog stanja čovjek stvara razna praznovjerna vjerovanja i ponašanja.

- Zabilježen je i porast praznovjernih ponašanja za vrijeme turbulentnih, kriznih istorijskih razdoblja, kao što su ratovi i ekonomske krize. Društvena kriza ili ekonomska, koja dugo traje, neminovno prouzrokuje i krizu svijesti. Psihologija i psihijatrija poznaju "placebo" efekat. To znači, da kada se vjeruje u nešto od čega nema nikakvog dejstva, ali se sugeriše da će od toga biti bolje, da će se ozdraviti, onda osoba vjeruje u to i ima privid da joj je bolje - istakla je Miloševićeva.

Sociolog Ivan Šijaković kaže da su praznovjerja oduvijek bila karakteristika ljudi i društva, ali da je ono za vrijeme socijalizma bilo odbačeno kao nešto što nije prikladno ljudima tog nivoa, načina života i kulture.

- Kako je došlo do potpune ekspanzije svih onih vrijednosti i kulturnih elemenata koji su ranije bili potisnuti, tako je i praznoverje izašlo na vidjelo i to kao jedna aktivnost, jer ljudi misle da je to nešto što se mora vratiti, kao što se vraćaju i neke druge vrijednosne orijentacije i tipovi vrijednosti - naglasio je Šijaković. Prema njegovim riječima, sada je povećano praktikovanje praznovjerja, jer ono predstavlja jednu vrstu socijalne kontrole kojom se neko obuzdava.

- Danas su se potpuno urušili i kultura i viši sistem vrijednosti, tako da je razumljivo da se praznoverje sve više i više javlja. To je postala neka vrsta mode i modernog ponašanja - rekao je Šijaković.

Najpoznatija praznovjerja

Često nismo  ni svjesni toga sa koliko smo praznovjerja okruženi. Iako nema osnova za njih, mnogi od nas će ipak za svaki slučaj preduzeti mjere zaštite.

Tako su, na primjer, strah od petka trinaestog i samog broja 13 uobičajeni, ali malo ko će se zapitati ko je to odlučio da je jedan broj nesrećniji od drugog ili zašto je posebno loše kada 13. dan u mjesecu pada na petak. Ispostavilo se da ima dosta razloga za vjerovanje u ovaj mistični broj. U hrišćanstvu je bilo 13 ljudi na posljednjoj večeri. Prema predanju Vikinga, Loki je trinaesti bog. Čak i antički Persijanci nisu voljeli trinaestice, zato što su vjerovali da 12 sazviježđa Zodijaka vladaju na Zemlji po hiljadu godina, ali kada se ciklus završi u trinaestom milenijumu, haos će zavladati svijetom. Petak se smatra nesrećnim i zato što je, prema Svetom pismu, Isus razapet u petak.

Rimljani su prvi napravili ogledala od stakla. Oni su vjerovali da njihov pronalazak ima potencijal da ukrade dio duše čovjeka koji ga koristi. Ako je odraz osobe iskrivljen dok koristi ogledalo, njihova duša će biti oštećena i zarobljena. Srećom, Rimljani su vjerovali da se njihove duše mogu oporaviti poslije sedam godina. Ali dok taj period ne prođe, osoba će biti loše sreće, zato što nema cijelu i zdravu dušu da se bori protiv zla.

Kucanje u drvo je ritual koji potiče od pagana, koji su vjerovali da su svi živi materijali prožeti duhovnim svojstvima, uključujući i drveće. Kada je drvo posječeno, duh unutar drveta će umrijeti i ono će postati šuplje. Zato su ponekad zli duhovi mogli da zaposjednu predmet i tu prave planove kako da unište živote ljudi koji žive u istoj kući. Ako bi neko pokucao na drvo, tako bi otjerao zle duhove i spriječio eventualne nevolje.

Većina ljudi zna da je loš znak prosuti so, uglavnom zato što je smatrana veoma vrijednom u stara vremena. Tu je i priča koja kaže da je Juda prosuo so na posljednjoj večeri.

Mnogi vjeruju da će, ako ih zasvrbi lijevi dlan, biti srećni, jer je to nagovještaj da će im se finansijsko stanje popraviti. S druge strane, ako svrbi desni, moraćete dan uljepšati nekome drugom.

Širom Evrope svrake se smatraju pticama koje nose nesreću. Njihova nasilna narav prema sitnijim pticama te sklonost krađi predmeta koji sjaje dovela ih je na zao glas.

Poznati i praznovjerja

Frontmen grupe "Koldplej" Kris Martin jedan je od kandidata za titulu kralja praznovjerja, pošto pred svaki nastup obavi, vjerovali ili ne, čak 18 rituala.

- Mnogi od njih su previše luckasti da bih ih ponavljao. Ipak, jedan od važnijih je pranje zuba, jer se u protivnom ne osjećam dovoljno pametno - rekao je Martin.

Glumica Dženifer Aniston priznala je da je praznovjerna, a da prilikom ulaska u avion ima poseban ritual kojeg se striktno pridržava, jer joj pomaže da pobijedi strah od letenja.

- Kada ulazim u avion moram prvo da zakoračim desnom nogom i dodirnem vanjski dio letjelice - istakla je Aniston.

Režiser, pisac i glumac Vudi Alen smatra da je bolje vjerovati u nešto, bilo šta, nego potpuno izgubiti vjeru. Filmski genijalac otkrio je kako su upravo vjera i praznovjerje uticali na njega dok je radio film "You Will Meet a Tall Dark Stranger".

Otkad je objavljeno da je trudna, prva dama Francuske Karla Bruni Sarkozi o svojoj trudnoći nije mnogo govorila u javnosti, jer je praznovjerna i smatra da o tome nema potrebe da se govori, pošto to i nije neka zanimljiva tema za francuski narod.

- Sujevjerna sam i zbog toga veoma pažljiva. Zapravo, nema mnogo toga da se kaže - naglasila je Sarkozijeva.

Pjevačicu Misi Eliot ništa ne može zaustaviti na putu ka vrhu muzičke scene, osim crne mačke. Misi smatra da ona donosi nesreću i spremna je da uradi sve da bi izbjegla posljedice susreta sa njom.

- Ako mi crna mačka presiječe put, u mjestu ću se okrenuti na drugu stranu i otići kući. Bez obzira na sve, pa čak i ako sam krenula negdje sa ciljem - istakla je Misi Eliot

Sa šest šampionskih prstenova i oreolom najboljeg košarkaša planete svih vremena, malo ko bi mogao i da pomisli da je Majklu Džordanu trebalo nešto da podigne samopouzdanje. Ipak, legendarni broj 23 je imao nekoliko praznovjernih rituala, a jedan od njih mu je bio amajlija za sreću - šorc sa univerziteta Sjeverna Karolina. Džordan je priznao da ga je tokom cijele NBA karijere nosio ispod šorca svog tima.

Praznovjerja kod nas

- Ne pjevaj za ručkom - biće ti mutava djevojka/momak

- Ne ostavljaj hljeb okrenut naopačke - biće svađe u kući

- Ne ostavljaj češalj na stolu - boljeće te glava

- Ne vraćaj se nazad u stan ako zaboraviš nešto - to "ne valja"

- Ne ostavljaj tašnu na pod - nećeš imati para

- Ne skupljaj mrvice sa stola rukom - bićeš siromašan

- Nemoj petkom da siječeš kosu i nokte

- Ne prostiri noću veš

- Prolazak ispod merdevina donosi nesreću

Kijanje

Ljudi od davnina izjednačuju dah i dušu. Zbog toga se vjerovalo da i kijanjem čovjek izbacuje dijelove svoje duše što, naravno, otvara prostor zlim duhovima.
Danas je u našoj svijesti termin "zao duh" uglavnom zamijenjen terminom "bolest", što se naravno nije moglo očekivati od naraštaja koji nisu poznavali sve bakterije, viruse i ostale nosioce zaraznih bolesti, s kojima se mi danas svakodnevno družimo. Ipak i danas se govori "nazdravlje" kada neko kine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.