Za odmor na obali Hrvatske će trebati još više novca

Rastu cijene energenata, namirnica, u turizmu i cijene radne snage, pa domaćini i nemaju previše manevarskog prostora. Ipak, gdje je granica i kolika se poskupljenja spremaju?

U Zajednici porodičnog smještaja, koja okuplja vlasnike popularnog zimmer freija, procjenjuju da će cijene u prosjeku rasti 10-20 odsto.

Lider tog udruženja Marina Nimac Kalcina svjesna je koliko su takve najave nepopularne, ali, kaže, to je realnost.

– Nažalost, kod nas je ekonomska situacija takva da će to biti problem za dio gostiju. Ali sezona traje svega nekoliko mjeseci, troškovi rastu, a domaćini moraju od nečega živjeti – kaže Nimac Kalcina i otkriva da je rezervacija stranaca u januaru bilo gotovo kao 2019. godine.

Smatra da ako korona opet ne zakomplikuje situaciju, velike su šanse za dobru sezonu. S tim da za predsezonu gotovo nema interesa, većina rezervacija odnosi se na ljeto i nešto na posezonu.

– Strancima novac nije problem, prema nekim istraživanjima spremni su na odmoru potrošiti više nego lani. Za domaće je goste sreća da je u porodičnom smještaju veliki raspon cijena. Lani u špici, recimo, četveročlana porodica u Dalmaciji mogla je birati apartman u prosjeku za 70-250 evra po danu. Ovog ljeta bi najmanje trebao poskupjeti najjeftiniji smještaj, ali u svakom slučaju po danu će gostima trebati od nekoliko evra do nekoliko desetaka evra više nego lani. Hoteli su u pravilu skuplja varijanta, ali oni su se ugovorima s partnerima još lani obavezali na cijene za 2022. koje su više za iznos tada očekivane inflacije od dva-tri odsto. Naravno, ako u hotelu nije bilo ozbiljnijih investicija – kaže direktor Hrvatskog udruženja turizma Veljko Ostojić.

Ističe da je dio kapaciteta već rasprodat po objavljenim cijenama.

– Što se tiče ‘neprodanih’ kreveta, sve velike hotelske kuće koriste tzv. revenue management software, koji na dnevnoj osnovi mijenja cijene u zavisnosti o ponudi i potražnji, odnosno raspoloživosti kapaciteta u vlastitoj prodaji – dodaje Ostojić.

Kada je riječ o cijeni hrane i pića u objektima koji pružaju à la carte uslugu, tu će definitivno doći do poskupljenja, moguće i više puta tokom godine, zavisno  o kretanju cijena ulaznih materijala – namirnica, pića i energije.

– U ovom trenutku rano je govoriti koliko će to biti, više će se znati u drugoj polovini marta – kaže Ostojić.

U ugostiteljskoj branši sve je već manje-više jasno. Pokuplju kafu, sokove, pivo i ostalo plaćaćemo u kafićima i prije ljeta, a dakako, nove cjenovnike dobiće i većina restorana.

– Ugostitelji već duže odolijevaju svim udarima i nisu posegnuli za dizanjem cijena. To, nažalost, više nije moguće i vjerujem da će kolege širom zemlje prije ili kasnije morati pribjeći poskupljenjima. U suprotnom, mogu raditi samo na svoju štetu, to nikako ne bi bilo održivo poslovanje. Inflacija je velika, skočili su svi ulazni troškovi, nekim kolegama je poskupio i najam i većina je u vrlo kompleksnoj situaciji. S jedne strane narasle izdatke treba ukalkulirati u cijenu, a s druge smo svjesni da moramo računati i s padom kupovne moći naših građana – kaže Nikola Eterović, predsjednik Nacionalnog udruženja ugostitelja.

Koje nas cifre čekaju na ugostiteljskim računima u Hrvatskoj, sagovornik nije želio spekulisati.

Svaki lokal, kaže, ima svoju specifičnu situaciju, ali vjeruje da će, recimo, kafa koja sada košta 10 kuna poskupjeti 10-30 odsto, odnosno jednu do tri kune. Za činjenicu ipak da pojedini restorani najavljuju da neće dizati cijene ima jednostavno objašnjenje.

– Ili su to već napravili proteklih mjeseci pa im je sada marketinški štos reći da ne poskupljuju ili idu mimo ekonomske logike. Trećeg nema – tvrdi Eterović i poručuje da bi niži PDV, što je stari zahtjev ugostitelja, branši bio od velike pomoći. To ipak nije ni na vidiku i sve vodi tome da će kafići i restorani i na moru i na kontinentu biti skuplja razbibriga nego prošle godine. A u moru poskupljenja koja su se već realizuje ili tek slijede skuplje će biti i druge vrste zabave, ne samo izlasci u kafiće, klubove i restorane.

I organizatori velikih festivala najavljuju više cijene ulaznica. Neizbježno, kažu, žele li zadržati održivost poslovanja, pogotovo nakon dvije godine stagnacije i minusa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.