Stijene Mohera - kameni čuvari mitova i neukroćene divljine
Svijet je prepun nevjerovatnih i čudesnih krajolika, o kojima često čitamo, slušamo i gledamo i do kojih rijetko kad stignemo. Jedna od čudesnih, džinovskih tvorevina prirode su i stijene Mohera u Irskoj.
U pitanju je jedna od najljepših evropskih, ali i svjetskih prirodnih ljepota. Ove stijene sa sobom nose bogatu istoriju, prožetu mitologijom, što ih čini još atraktivnijom lokacijom za posjetioce iz cijelog svijeta, ali i za stanovnike Irske. Njihova čudesnost poslužila je i kao veliko nadahnuće za bajke i priče.
Tamne litice izdižu se iz Atlantskog okeana u vidu kamene harmonike i protežu se osam kilometara duž obale grofovije Kler.
- Na klifovima Mohera nije ništa pitomo - u njihovom podnožju nema pješčanih uvala, nema ni travnatih padina na njihovim obodima, ni nježnog cvijeća na vrhovima. Uzdižu se direktno iz mora do visine od 200 metara, mada ih okeanski talasi i vjetrovi u podnožju udaraju poput artiljerije, djeluje da će ovim napadima uspješno odolijevati još hiljadama godina. Na ovom je mjestu Atlantik zaista neustrašiv. Svaki talas se, sa krestom od pjene, preliva preko prethodnog, već razbijenog o stijene, i stvara sivo-plavu eksploziju na litici. Osim u mirnijim danima, svako ko se usudi da dođe u blizinu strme ivice ovih klifova, bio to čovjek ili životinja, biće okupan slanom vodenom prašinom koju podižu zapadni vjetrovi - prenosi portal "znanje.org".
Prema geološkim istraživanjima, stijene su nastale prije oko 8.000 godina, a ime su dobile po tvrđavi, koja je sagrađena u 16. vijeku i uništena je tokom rata s Napoleonom.
Kada je vrijeme olujno, nijedno drugo mjesto na britanskim ostrvima nije tako negostoljubivo i istovremeno tako uzbudljivo.
- Po magli izgledaju kao noćne more nekog poremećenog boga; kad je vrijeme lijepo, a posebno pri zalasku sunca, pripadaju mitologiji i podzemnom svijetu – zapisao je pisac Dablina Džejms Planket.
Na sjeveru područja, gdje su smješteni, vide se stijene veličine čovjeka, koje razbacane po šljunkovitoj plaži izgledaju kao da nisu veće od kamenčića, a crvena traka najsjevernijih obalskih stijena uzdiže se do udaljenih kupastih vrhova planine. Južno od ovog područja nalazi se usamljeni svetionik na rtu Lup Hed, koji označava zapadni vrh grofovije Kler, a u pozadini se proteže sjenovita silueta planine Keri. Donji dio ovih džinova jeste grubo isklesana stijena ispod tornja koja se s vremenom, pod uticajem vjetra i vode, svela na usku traku. Visoka je 60 metara, ali posmatrana s vrha litice djeluje mnogo manja. Teleskop na tornju postavljen je tako da se kroz njega vidi površina obližnje litice, a bjela pruga koja prolazi otprilike sredinom litice nije sloj fosilizovanih stijena, nego je to crta koju prave orke i morske ptice - tropski galebovi.
Još od 1989. godine ove litice su kategorisane kao posebno područje zaštite za ptice. Na liticama i u blizini živi oko 20 vrsta raznolikih ptica.
Litice se svrstavaju među najposjećenija turistička mjesta u Irskoj, sa oko 1,5 miliona posjeta godišnje.
Toranj
Toranj O'Brajen jedno je od najboljih mjesta za sagledavanje stijena Mohera. Ime je dobio po tvorcu Kornelijusu O'Brajenu. On je toranj sagradio 1835. godine, da bi privukao posjetioce. Dizajniran je da bude vidikovac za impresivni horizont, a moguće je da je koristio i kao sklonište u jednom periodu svog postojanja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
