Šta je na Listi svjetske baštine za 2012?

Agencije
Šta je na Listi svjetske baštine za 2012?

Svakoga ljeta Unesko doda nova kulturna i prirodna dobra na svoju Listu svjetske baštine. To je način da se podigne svijest o očuvanju mjesta važnih za čovječanstvo, ali i da se pojača turizam i usmjeri pažnja svjetskim putnicima na neka znamenita mjesta.

Ove godine na listi se našlo 26 lokacija - 20 kulturnih, 5 prirodnih i jedna kombinovana. Ovde možete pogledati kompletnu listu, a evo nekih od tih „čuda” za ovu godinu:

Južna laguna Stenovitih ostrva, Palau

Ova božanstvena laguna ima 445 nenaseljenih ostrva vulkanskog porijekla od krečnjaka koja se prostitru na preko 1.000 kvadratnih kilometara. To je najveća svjetska zbirka morskih jezera koja čuva koralni sistem sa preko 385 različitih vrsti.

Ostaci ljudskog postojanja ovdje se prostiru 3.00 godina unazad, uključujući i kamena sela iz 17. i 18. veka koja su napuštena zbog klimatskih promjena i lošeg uticaja čovjek na krhak ekosistem.



Nacionalni park Lenini stupci, Rusija

Ogromne kamene kolonade u nacionalnom parku Lenini stupci okružuju obalu rijeke Lene u Jakutskoj Republici (krajnji istočni Sibir). Izolovani jedni od drugih stupci se uzdižu do 100 m visine a bogati su kambrijskim fosilima.



Kulturni pejzaž Balija

Kulturni krajolik Balija sastoji od pet pirinčanih terasa i njihovih vodenih hramova koji pokrivaju oko 19.500 ha u indonežanskoj pokrajini Bali.

Ovakvo uređenje potiče iz 9. vijeka, a sam navodni sistem kanala (subak) je filozofski koncept harmonizacije duhovnog, prirodnog i materijalnog svijeta i predstavlja razmjenu ideja između Balija i Indije.


 

Markgrofovska opera, Bajrojt, Njemačka

Fantastični primjerak njemačkog baroka, Opera je izgrađena sredinom 16. vijeka po narudžbini markgrofice Vilhelmine. Dizajnirao ju je arhitekta Đuzepe Gali Binijena, kompletno sa slikama i živopisnim gravirama i ona je utrla put za buduća velika javna operska zdanja širom Evrope jedan vijek kasnije.

Slijedeće godine Opera će biti mjesto održavanja proslave 200. godišnjice od rođenja Riharda Vagnera.



Krajolik Gran Prea, Kanada

Arheološki ostaci ovog šumskog pejzaža svjedoci su komplikovanog sistema za sprečavanje slane vode od prodiranja u močvarno zemljište Prea u Novoj Škotskoj - jednoj od regija sa najekstremnijim plimama i osekama.

Ovaj očuvani prostor prostire se na 13 kvadratnih kilometara i potiče iz 17. vijeka.



Karioka, Rio de Žaneiro

Najpoznatije „čudo” sa ovogodišnje liste, pejzaž Karioke je krunisan statuom Hrista Spasitelja iz 1930-ih na vrhu planine Korkovadu. On gleda ka atlantskoj šumi u Nacionalnom parku Tihuka, kao i na čuvene pješčane plaže Rija.



Šandu, Kina

Mjesto smješteno sjeverno od Kineskog zida (257 km sjeverno od Pekinga), Šandu je prvi put zapadnjacima opisao Marko Polo. Kao prestonica carstva Kublaj kana, Šandu je bila kombinacija mongolske kulture nomada i ratnika i sofisticiranosti lokalnog kineskog naroda a urbanistički plan iz 1256. vodio se principima feng šuija.

Grad je, kao vjerski centar, doprinio širenju tibetanskog budizma kroz sjevero-istočnu Aziju. Danas su tu ostaci palata, hramova i grobnica na površini od skoro 250 kvadratnih kilometara.



Proizvodnja bisera, Bahrein

Mnogo prije nego što je otkrivena nafta, lov na bisere je bio jedan od glavnih izvora bogatstva u Persijskom zalivu. Sedamnaest građevina u Kalat Bu Mahiru u gradu Muharaku čine kompleks upisan na listu Svjetske baštine.



Posjetioci mogu pronaći tradicionalne radnje, džamiju i nekadašnje kuće trgovaca biserima. Proizvodnja bisera bila je stabilna privedna grana od 2. vijeka do 1930-ih kada su Japanci izumili vještačke bisere.

Jezera Ouninanga, Čad

Kompleks od 18 jezera u sjevero-istočnom Čadu u sred pustinje Sahare.

Slana, jako slana i slatkovodna jezera su nastala od podzemnih voda i svrstana su u dvije grupe udaljene do 40 km, na površini od 628 km².

Ovaj izuzetan prirodni krajolik jezera i dina velike je ljepote boja i oblika nastalih zahvaljujući raznolikim sastavima i vegetaciji, a poznat je i kao “plutajući talasi u pustinji”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana