Ovako će izgledati život na Marsu...

Kernelmag.com
Ovako će izgledati život na Marsu...

Na Zemlji postoje osobe koje su spremne da plate milijarde dolara kako bi ljude odveli na Mars. Space x, program milijardera Elina Maska već neko vrijeme razmatra ovu ideju, a pojedine organizacije već su javno obznanile svoje namjere – poput organizacije Mars One koja želi da ljude odvede na Mars do 2022.

Mars One planira da odabranu grupu pojedinaca, koji su prošli 7 godina rigoroznog pripremanja, pošalje na Mars i od toga napravi televizijski šou.

Ovakvi programi nazvani su „Ostanak na Marsu", i postoji razuman razlog iza ideje da se Mars kolonizuje prije planiranja povratne misije.

Trenutno ne posjedujemo tehnologiju koja bi ljude odvela, i vratila ih nazad na Zemlju sa Marsa.

Međutim, možemo da opremimo svemirski brod svom potrebnom opremom za život na Marsu.

Iza ove ideje ne stoje prosti sanjari, već poznati kosmolozi i inženjeri, poput Baza Oldrina koji je žustar pobornik ideje kolonizacije Marsa u što bliskijoj budućnosti.

Taktike naseljavanja se razlikuju, i trenutno postoje dvije opcije. Prva je stvaranje vještačke sredine koja bi štitila ljude od negostoljubive površine planete – ukoliko želimo da u skorije vrijeme kolonizujemo Mars, ovo je naša jedina opcija s obzirom da je druga opcija teraformiranje i za ovo je potrebno znatno više vremena.

Ideja iza teraformiranja jeste promena površine i atmosfere planete tako da podsjeća na Zemlju. Mars ima sve sastojke potrebne za život – vodu, fosfor i ugljen – a vjeruje se i da je Mars nekada imao vlažnu klimu s obzirom da doline na površini mogu da nastanu samo djelovanjem vode.

Pored pokušaja da shvatimo kako da uspostavimo život na Marsu, postavlja se još jedno pitanje – kako će taj život izgledati?

Pomalo nalik Zemlji

Istina je: Naša tijela su evoluirala za život na Zemlji. Svemirsko putovanje je već sada pokazalo da manjak gravitacije i nedovoljno prostora mogu dovesti do depresije, umora, atrofiranja mišića pa čak i do promjena fiziologije oka.

Prosto rečeno – nismo prirodno adaptirani da budemo svemirski kauboji. Život na Marsu bi morao da prati pravila koja je postavila naša sopstvena planeta: vježbanje, odgovarajuća ishrana i nivoi gravitacije poput onih na Zemlji (gravitacija na Marsu je svega 38 odsto od onoga na šta smo navikli).

Sigurno postoje i znatno kompleksnije stvari kojih još nismo svjesni, poput važnosti bakterija u svakodnevnom životu i koje možda neće moći da bujaju u sterilnoj sredini Marsa.

Ali isto tako i prilično drugačiji...

Atmosfera Marsa je jako tanka, skoro 1 odsto Zemljine. Ovo znači da površina Marsa nije zaštićena od svemirske radijacije. Iako bi teraformiranje ovo moglo da promeni na duže staze, kratkoročno gledano, prostor za život i odjela za istraživanje bi morali da izdrže tu radijaciju.

Prvi kolonisti bi morali da žive u izuzetno oskudnim zajednicama. Kompleksna tehnologija će morati da bude dopremljena i to po astronomskoj cijeni, dok će sve ostalo morati da bude stvoreno na licu mjesta.

Ovo ne zvuči toliko loše kao što se čini. Zemlja na Marsu sadrži puno kristala vode, a to znači mogućnost uzgajanja biljaka.

Sveprisutna smrt...

Druga, vjerovatno predvidiva, stvar na Marsu jeste mogućnost greške, sistemskog kvara i slučajnog istrebljenja kolonije. Pored opasnosti samog puta i ulaska u atmosferu Marsa, sama planeta je prilično negostoljubiva prema ljudima.

Mars razaraju pješčane oluje koje se mogu desiti bilo gdje i njhova snaga može biti tolika da bi na Zemlji mogle da iščupaju drvo iz zemlje.

Ove oluje su česte, ali do sada nisu uspjele da nanesu štetu roveru na Marsu.

Mars je takođe hladan. Prosječna temperatura na planeti iznosi -55 stepeni Celzijusa a na polovima ona može iznositi – 153 stepena Celzijusa.

Mars definitivno predstavlja narednu granicu za ljudsku rasu. Iako pitanje o tome da li ćemo živjeti tamo za par godina i dalje visi u vazduhu, postoji dovoljan broj ljudi i kompanija koji su spremni da nastave sa svojim planovima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana