Otvorene obnovljene egipatske piramide

Agencije
Otvorene obnovljene egipatske piramide

Egipatska vlada otvorila je jednu od velikih piramida u pokušaju oživljavanja turizma teško pogođenog prošlogodišnjom revolucijom.

Ministar za starine Muhamed Ibrahim otvorio je Kefrenovu i još šest piramida u Gizi poslije višegodišnjeg projekta restauracije.

Budući da su turisti iz Evrope i Amerike u posljednjoj sezoni zaobilazili Egipat u širokom luku, vlada Egipta se nada da će ih novootvorenim atrakcijama ubjediti da njihovu zemlju vredi posjetiti.

Kefrenovu grobnicu i one koje je okružuju otkrio je 1927. američki egiptolog Džordž Rejnser, ali je u više navrata zatvarana zbog restauracije.

Devedesetih godina prošlog vijeka napravljen je plan za smanjenje vlage unutar piramida koja je zbog velikog broja posjetilaca iznosila i do 80 procenata.

Isrtraživanje je pokazalo da svaki posjetilac u piramidama otpusti oko 20 grama vode koja isparava putem znoja.

Zbog toga su oštećene zidne obloge na Velikoj galeriji koji su takođe bili prekriveni sa dva centimetra debelim slojem minerala soli.

Projekat restauracije koštao je više od četiri miliona dolara, a podrazumejvao je čišćenje zidova grobnica i njihovo ojačavanje, kao i uklanjanje grafita koje su ostavili raniji posetioci.

Konzervirani su i zapisi i slike na zidovima.

Tlo je sada zaštićeno drvetom, kako bi se očuvao originalni kameni pod i omogućilo turistima da uđu u piramidu.

Instalirani su i novi sistemi osvjetljenja i ventilacije.

Kefrenova piramida, koja je druga najveća u Gizi, sada je povezana i sa Keopsovom piramidom posebnim prolazom.

Sagrađena je kao nekropola faraona Kefrena iz četvrte dinastije vladara Egipta. Dostiže visinu 136,5 metara, ali izgleda više čak i od Velike piramide, zato što je sagrađena na uzvišenju.

Obije piramide su bile za oko šest metara više, ali su vremenom gradivni blokovi erodirali, a kape (piramidioni) uništeni.

U slučaju Kefrenove piramide, kamenje je čak korišteno za izgradnju hrama u Heliopolisu po naređenju Ramzesa II.

Otvorena je i opljačkana prvi put više od 2.000 godina prije Nove ere. Ipak, enterijer džinovske stukture djeluje gotovo netaknuto.

Rezbarije, statue i prolazi svjedoče o genijalnosti drevnih umjetnika i neimara.

Prvo registrovano otvaranje grobnice bilo je 1372. Obilazak piramide sa detaljnim bilješkama sproveo je Đovani Belzoni 1818. a detaljnije istraživanje Džon Piring 1837.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana