Čarobne plaže i čisto crnogorsko more začinjeni iskrenim gostoprimstvom FOTO

Svjetlana Đuričić
Foto: S. Đuričić

Crna Gora, tradicionalno najčešći i najdraži izbor turista iz Republike Srpske i BiH, i ove godine širom otvorenih ruku dočekuje sve zaljubljenike u čisto more, dobru hranu i iskreno gostoprimstvo.

Novinari iz Republike Srpske imali su priliku da otvore sezonu avionskih letova iz Banjaluke prema Tivtu i da posvjedoče da su domaćini u Crnoj Gori spremni za ljeto za pamćenje.

Let od Banjaluke do Tivta traje 40 minuta, a povratna karta košta 110 evra. Iako je početak sezone turisti uveliko stižu, a po svemu sudeći, 2023. mogla bi da nadmaši i rezultate iz rekordne, 2019. godine.

- Prema podacima iz lokalnih turističkih organizacija, u Crnoj Gori je više od 50.000 turista, što je za devet odsto više u odnosu na rekordnu 2019. i oko 20 odsto više u odnosu na 2022. Otvorili smo nove letove i nove destinacije, a gosti iz regiona su naši najdraži gosti - kaže direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Ana Tripković Marković.

U "Slovenskoj plaži", jednom od najpoznatijih smještaja u Budvi spremno su dočekali prve turiste. "Slovenska plaža" dio je hotelske grupe "Budvanska rivijera", u okviru kojeg su hoteli "Aleksandar" i "Mogren" u Budvi, te "Palas" i "Kastellastva" u Petrovcu.

- Možemo se pohvaliti dobrom predsezonom, a i sezona obećava. U "Slovenskoj plaži" ima mnogo turista, a kad se napuni ovo naselje, koje je najveće i ima 1.016 smještajnih jedinica, kažu da će cijela sezona u Budvi biti dobra - navodi PR "Budvanske rivijere" Jelena Kaluđerović.

Budva, dragulj crnogorske obale, turistima nudi atraktivan noćni život i čarobne plaže. Početkom juna ugostili su oko 19.000 turista. U Starom gradu možete vidjeti uske kamene ulice i prolaze te šarmantne trgove. Panoramska vožnja brodom odvešće vas do ostrva "Sveti Nikola", a nezaobilazna je posjeta Pržnu, Miločeru i "Svetom Stefanu".

Ljubica Pribilović iz pi-ar službe Turističke organizacije Budva kaže da je struktura gostiju šarolika.

- U hotelima su uglavnom turisti sa zapada, Njemačke, Francuske, ali i Izraela, Turske, BiH, Srbije, Poljske, dok u privatnom smještaju dominiraju turisti iz Rusije, Ukrajine, Srbije, BiH - kaže Pribilovićeva.

U Tivtu smo posjetili Međunarodni karneval, koji je na ulice i gradsku rivu Pine izmamio brojne posjetioce. Kreativnost je publici pokazalo više od 300 učesnika iz 15 zemalja, između ostalog, Brazila, Bolivije, Čilea, Arube, Italije, Njemačke, Turske, Švedske. U sklopu karnevala održana je i "Maškarana bubijada", susret vlasnika "folksvagen" oldtajmera. Turista iz Njemačke Filip Gruse oduševljen je Tivtom i okolinom, a naročito karnevalom.

- Naša muzička grupa, maskirana u gusare, nastupila je na karnevalskoj bini. Proveli smo se fantastično. Niko nam nije rekao da je ovako lijepo ovdje! Mještani su vrlo ljubazni - oduševljeno priča Gruse.

Direktorica Turističke organizacije Tivat Nina Lakičević kaže da Tivat nudi prelijepe i čiste plaže te mnoge znamenitosti.

- Početkom sezone imali smo oko 4.000 gostiju, što je za četiri odsto više u odnosu na 2022, a devet odsto više od 2019. Inflacija je umnogome uticala pa ove sezone imamo poskupljenje smještaja od 20 odsto - kaže ona.

U Tivtu ima 20 hotela, od čega je 80 odsto sa četiri ili pet zvjezdica. Dvije marine, Porto Montenegro i Luštica Bej umnogome su doprinijele razvoju turizma u Tivtu. Porto Montenegro predstavlja prvu luksuznu marinu na Jadranu pa je omiljeno mjesto za usidrenje skupocjenih jahti. Ova raskošna marina nekada je bila vojno brodogradilište. Spektakularna arhitektura čini ga autentičnim i zanosnim, a kvadrat stana u ovom luksuznom dijelu Tivta košta 10.000 evra.

Kotor je poznat po srednjovjekovnoj arhitekturi i istoriji dugoj 25 vijekova, a najviše se ističe Stari grad, okružen impresivnim zidinama.

Dominira toranj sa satom, zgrada Napoleonovog pozorišta, stub srama, dvije pravoslavne crkve, Svetog Nikole i Svetog Luke, katedrala Svetog Tripuna, crkva Svete Klare i brojne druge građevine. Svi trgovi su se nekada zvale pjace (pijace), a te nazive zadržali su do danas (pjaca od brašna, pjaca od mlijeka...), dok najuža ulica nosi naziv "Pušti me proć".

- Kotor je pravi dragulj u crnogorskoj kruni, koji je prepun impresivnih građevina. Dominira arhitektura baroknog tipa zbog renovacija nakon velikog zemljotresa 15. aprila 1979. godine - kaže turistički vodič Tatjana Miljanović.

Kotor je po mnogo čemu sličan Veneciji. Oko dvije trećine Starog grada napravljene su na tzv. šipovima. To su ogromna debla, pobodena u tlo i prekrivena, jer je veći dio grada građen na kanalima. U tim kanalima obitava mnoštvo pacova i drugih štetočina, zbog čega mačke u Kotoru uživaju poseban status vijekovima, a vremenom su postale simbol grada i mogu se sresti u svakom dijelu Starog grada.

Bjelila

Bjelila su malo seosko ribarsko mjesto na poluostrvu Luštica, svega 15 minuta vožnje od tivatskog aerodroma. Izbor je gostiju koji žele odmor i uživanje u pravom mediteranskom ugođaju. Zbog mnoštva izvora i plodne zemlje, ovaj kraj je ranije bio bogat vinogradima i baštama punih stabala limuna i narandži. Bjelila nose naziv po izvorištu Frutak, najpoznatijem od mnogih slatkovodnih izvora u ovom dijelu Tivta. Zahvaljujući njima, Bjelila imaju jedno od najčistijih mora na Jadranu. U davna vremena Bokeljke su ovdje dolazile da peru, odnosno "bijele" odjeću te je tako nastao naziv mjesta.

Dušu ovom mjestu daju kamene ribarske kuće, od kojih su neke stare sedam vijekova. Osim Bjelila, tu su i ostala mjesta u naselju Krtole - Radovići, Kaluđerovina, Kakrc i Krašići. Ako dođete na Lušticu, obavezno posjetite ostrva Gospa od Milosti, "Sveti Marko" i Ostrvo cvijeća.

Česma Karampana

U prošlosti Kotor se snabdijevao vodom sa izvora Škurda i Gurdić. Grad je do početka 19. vijeka bio bez kanalizacije, te je uvedena samo kišna kanalizacija, a po kućama zadržane suvozidne septičke jame, foše te se često miješala voda za piće sa otpadnim vodama što je uzrokovalo česte epidemije. Na jednoj od specifičnih trgova (pjaca) starog Kotora dominira česma Karampana. Na njoj su se okupljale pralje i sluškinje iz plemićkih kuća i prepričavale dogodovštine koje su čule i vidjele. Danas, "Karampana" jeste naziv lokalnog lista koji uređuju svi koji to žele, tako što dostavljaju pisma sa zabavnim i šaljivim pričama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana