Zlato unosnije od kokaina

Tanja Milaković
Zlato unosnije od kokaina

Bogota - Cijena zlata neprestano raste, tako da su i narko-bosovi Kolumbije shvatili da je posao sa zlatom u međuvremenu postao još unosniji nego uzgoj koke i proizvodnja kokaina.

Kako procjenjuju stručnjaci za borbu protiv organizovanog kriminala, u međuvremenu u najmanje osam regija u Kolumbiji (Antikva, Koko, Kordoba, Bolivar, Santander, Tolima i u Vale i Kauka) tamošnjim kriminalcima više nije droga najvažniji izvor prihoda - nego eksploatacija zlata!

Područje današnje Kolumbije je i prije dolaska španskih konkvistadora bilo poznato po zlatnom nakitu i zlatarskom umijeću tamošnjih stanovnika.

U tamošnjim planinama još postoje nalazišta zlata, ali naravno da mafijaši i u ovom poslu ostaju ono što jesu - kriminalci. U međuvremenu ima više od hiljadu rudnika i dakako da nisu niti pomišljali da traže nekakvu dozvolu za eksploataciju, niti ikome plaćaju za korišćenje rudnih bogatstava te zemlje.

S druge strane, vađenje zlata zahtijeva i stručno znanje i velike investicije koje jedva mogu proći neopaženo od lokalnih institucija. Ali kako izvještava kolumbijski list “El Tiempo”, mafijaši sve te probleme rješavaju na “svoj” način - ako je baš nužno, plaća se mito lokalnim političarima, čak i preduzećima koje se bave eksploatacijom zlata. List se poziva na istraživanje španskog mirovnog instituta Toledo koje otkriva da mafijaši koriste usluge i legalnih institucija za geološka istraživanja, tako da novcem ili prijetnjama nasiljem, otkrivaju gdje treba kopati i dolaze do tehnologije za eksploataciju zlata.

Naravno, kod tehnologije kriminalce jedino zanima kako uz što manje troškove da dođu do što veće zarade. Tako se “tehnologija” svodi na masovno korišćenje hemije, po pravilu je tu riječ o spojevima žive i drugih izuzetno otrovnih hemikalija koje onda uništavaju svu okolinu i truju rijeke i podzemne vode.

Uništavanje je već toliko uzelo maha da Frederik Mase iz instituta Toledo uzaludno upozorava da bi se to ilegalno kopanje zlata “moglo pretvoriti u prokletstvo za čitavu zemlju” ako se ne pridržavaju barem najosnovnijih pravila za zaštitu okoline.

Ali kriminalce ne zanima ni okolina, ni ljudi koji žive na tim područjima. U stvari, mafijaši nisu prvi koji su počeli s ilegalnim vađenjem zlata. Već su gerilci ilegalne revolucionarne organizacije FARC otkrili tamošnje zlato kao izvor svojih prihoda i u međuvremenu je stvorena bolesna simbioza revolucionara i kriminalaca.

I jednim i drugim tamošnje stanovništvo, posebno indijanskog porijekla, samo smeta, tako da je samo do avgusta ove godine protjerano skoro devet hiljada stanovnika sa svojih ognjišta.

Međunarodne organizacije za prognanike procjenjuju da je proteklih godina protjerano četiri miliona stanovnika Kolumbije, u pravilu iz područja gdje se nalaze rudna bogatstva, piše “Dojče vele”.

Prije, dok su mafijaši bili zainteresovani za kokain, još su im trebali tamošnji stanovnici da uzgajaju koku i da pomažu u njegovoj destilaciji.

Ali posao sa zlatom je još unosniji nego posao s drogom jer u tim, tako stvorenim pustim “oslobođenim područjima” odmah počinje eksploatacija zlata. To je za kriminalce još bolje, kod zlata baš niko ne pita previše i odakle je ono došlo. A stručnjaci mirovnog instituta Toledo smatraju da u međuvremenu više od 80 odsto zlata koje dolazi iz Kolumbije u stvari potiče iz ilegalnih nalazišta od kojih ni država, ni tamošnje stanovništvo ne dobija niti centa.

Švajcarska

Stanovnici sela u švajcarskim Alpama nisu dozvolili eksploataciju mjesta gdje je pronađena zlatna ruda u zalihama od 1,2 milijardi dolara, iako su mogli da dobiju nagradu od po 100.000 dolara po stanovniku.

Na referendumu, koji je održan u aprilu ove godine, samo 90 stanovnika sela u dolini Medel izjasnilo se za početak radova, dok je 180 bilo protiv. Lokalno stanovništvo strahuje da bi proizvodnja zlata mogla da šteti prirodnoj sredini u kojoj živi. Osim toga, veliki broj njih je potvrdio da ne želi da remeti svoj način života.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana