Žene vladaju svijetom
Harizmatična i popularna Mišel Bašele pobijedila je na predsjedničkim izborima održanim proteklog vikenda u Čileu, čime je postala prvi lider u toj zemlji, koji je osvojio i drugi predsjednički mandat.
Pobjeda Bašeleove pokazatelj je aktuelnog trenda mnogih zemalja Latinske Amerike, ali i ostatka svijeta, da sve češće biraju žene za lidere, navodi britanska televizijska mreža Bi-Bi-Si.
Na čelo Malavija je u aprilu 2012. godine prvi put došla žena - Džojs Banda, pošto je prethodni predsjednik te afričke države, Bingu va Mutarika, preminuo od srčanog udara.
Elen Džonson Serlif (72) postala je 2005. godine, dvije godine po okončanju brutalnih 14-godišnjih sukoba u Liberiji, prva žena predsjednik neke afričke države. "Gvozdena lejdi", kako je nazivaju njene pristalice, 2011. godine dobila je Nobelovu nagradu za mir.
Šeik Hasina je u januaru 2009. godine ponovo izabrana za predsjednika vlade Bangladeša pošto je njena Liga Alavi ubjedljivo pobijedila Nacionalističku partiju Bangladeša njene dugogodišnje političke suparnice Begum Halede Zije.
Jingluk Šinavatra, najmlađa sestra svrgnutog tajlandskog premijera Taksina Šinavatre, ubjedljivo je, sa svojom opozicionom partijom Peu Taj, pobijedila na izborima u julu 2011. godine i postala prva žena premijer Tajlanda.
Južna Koreja je u decembru 2012. godine izabrala Park Geun Hje za prvu ženu na mjestu predsjednika. Njen otac, bivši predsjednik Park Čung Hje, vladao je zemljom 18 godina pošto je došao na vlast državnim udarom.
Hele Torning-Šmit postala je prvi danski premijer poslije izbora u septembru 2011. godine. Tokom centralne komemoracije preminulom južnoafričkom lideru Nelsonu Mandeli, Torning-Šmit je, zajedno sa američkim predsjednikom Barakom Obamom i britanskim premijerom Dejvidom Kameronom, bila meta žestokih kritika zbog "nedoličnog ponašanja".
Dalija Gribauskaite došla je na čelo Litvanije poslije ubjedljive pobjede na predsjedničkim izborima u maju 2009. godine, kada je osvojila 69 odsto glasova. Gribauskaite je i prva žena na čelu te baltičke države od proglašenja nezavisnosti od SSSR 1990. godine, prenio je Tanjug.
Njemački kancelar Angela Merkel uživa glas oprezne, pragmatične i racionalne liderke, a pristalice je nazivaju "muti" - majka nacije. Konzervativna Merkelova započela je u utorak treći mandat na čelu njemačke vlade, poslije pobjede na izborima 22. septembra.
Predsjednik vlade Erna Solberg druga je žena na toj funkciji u Norveškoj. Polovinu ministara u njenom kabinetu, formiranom poslije izbora u septembru 2013, čine žene.
Argentinski predsjednik Kristina Fernandes Kiršner pobijedila je u prvom krugu predsjedničkih izbora u oktobru 2007. godine. Mnogi su tu pobjedu pripisivali popularnosti njenog supruga, tadašnjeg šefa države Nestora Kiršnera.
Predsjednik Brazila Dilma Rusef prva je žena na čelu te zemlje otkad je 2011. godine preuzela funkciju od Luisa Inasija Lule da Silve. Rusef je prethodno bila šef Lulinog kabineta.
Laura Činčila pobijedila je na izborima u februaru 2010. godine i postala prvi ženski predsjednik Kostarike.
Porša Simpson-Miler postala je 2006. godine prva žena na čelu vlade Jamajke. Mada je već naredne godine izgubila na izborima, poslije pobjede na izborima u decembru 2011. godine ponovo je imenovana za premijera.
Kamla Persad-Bisesar izabrana je za prvu ženu predsjednika vlade Trinidada i Tobagoa pošto je njena opoziciona koalicija pobijedila na izborima u maju 2010. godine.
Slovenija
Slovenačka premijerka Alenka Bratušek prva je žena na toj funkciji u Sloveniji od sticanja nezavisnosti. Došla je na taj položaj u martu 2013. godine pošto se koalicija Janeza Janše raspala zbog neslaganja oko mjera štednje i optužbi za korupciju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
