Ukoliko se od podizanja mora ne spasu ostrvske države, neće biti spasa ni za ostatak svijeta

Ove promjene imaju uticaj na čitavu planetu, ali su neposredna prijetnja za mnoge ostrvske nacije, koje trenutno žive na nivou mora.
Republika Kiribati, Fidži, Maldivi, Palau, Mikronezija i Zelenoortska Ostrva šest su država koje su prve suočene sa mogućnošću nestanka. Međutim, ukoliko one ne mogu da se spasu od podizanja nivoa mora, možda neće biti spasa ni za Tokio, Mumbaj ili Njujork.

Republika Kiribati sastoji se od 32 atola i jednog ostrva, veličine oko 430 kvadratnih kilometara. Nalazi se u Pacifičkom okeanu i ima oko 102.697 stanovnika. Ovaj arhipelag pokriva okeanski prostor veličine Sjedinjenih Američkih Država. Većina stanovnika ne živi na više od tri metra od nivoa mora, pa je velika zabrinutost žitelja zbog globalnog zagrijavanja opravdana. Nedavno je predsjednik Kiribata Anote Tong objavio plan o preseljenju čitave populacije i kupovine skoro 2.500 hektara zemlje na glavnom ostrvu Fidžija, Vitiju Levuu.

Međutim, i Republika Fidži je u opasnosti. Sa svojih 11.355 kvadratnih kilometara zemlje u Južnom Pacifiku i planinama na većem ostrvlju za 1.200 metara višim od nivoa mora, Fidži je i dalje zabrinut klimatskim promjenama, koje mogu donijeti i velike padavine i suše. Ekstremne promene vremena uticaće na populaciju od 851.745 stanovnika, koji će, prema izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije, postati izloženiji bolestima koje se prenose vodom.

Uskoro bi mogli da budu izgubljeni i Maldivi, sa svojih više od 1.100 ostrva i atola u Indijskom okeanu. Najviši djelovi ove republike nisu više od 2,5 metara iznad nivoa mora, što 400.000 Maldivljana izlaže velikom riziku. Ova zemlja je pretrpjela veliku štetu u decembru 2004, nakon udara cunamija, a eksploatacija korala oko ostrva i zaštitnog pjeska još više izlažu zemlju riziku od podizanja vode.

I za Republiku Palau je pitanje klimatskih promjena pitanje opstanka, kako je istakao njen predsjednik Džonson Toribiong. Palau i druge ostrvske nacije oformile su nedavno stručni komitet koji će iznijeti pitanje podizanja nivoa mora pred Ujedinjene nacije. Toribiong je istakao da se voda podigla dva do tri puta više u području njegove republike nego bilo gdje drugde u svijetu.
Ovaj lanac od devet glavnih i 250 manjih ostrva, veličine 305 kvadratnih kilometara, leži na oko 800 kilometara jugoistočno od Filipina. Na teritoriji, koja sadrži i nisko položena koralna ostrva i planine, živi svega oko 20.000 stanovnika. Palau je dom prvog svjetskog zaštićenog područja za ajkule.

I Mikronezija se, poput Palaua, sastoji od niskih atola i ostrva sa planinama. Ova država se sastoji od 607 ostrva položenih na skoro 3.000 kilometara istočno od Filipina. Veličine 434 kvadratna kilometra, Mikronezija broji populaciju od 102.624 stanovnika.
- Podizanje mora je prijetnja za naš opstanak, ne samo ljudi, već i kulture. Sada imamo samo ravne plaže – voda dolazi i udara korijenje kokosovog drveta – upozorio je još prije tri godine Masao Nakajama, stalni predstavnik Federalnih država Mikronezije u Ujedinjenim nacijama.
Stručnjaci kažu da će se nivo mora u slijedećih 90 godini podići za više od 90 centimetara, a Mikronežani ističu da će to biti pogubno za njihovu naciju.

Ugrožena klimatskim promjenama su i Zelenoortska Ostrva, smještena na oko 500 kilometara od zapadne obale Afrike. Ovaj arhipelag od 10 velikih i pet manjih ostrva ima populaciju od 516.100 stanovnika. Prošle godine, na skupu stručnjaka u Njujorku o sudbini Zelenoortskih Ostrva i drugih ostrvskih država, jedna od glavnih tema bila je odgovornost velikih zagađivača – poput Sjedinjenih Američkih Država i Kine - prema nacijama koje uskoro mogu da nestanu u moru.
Ambasador Zelenoortskih Ostrva Antonio Lima ističe da će i najveće nacije osuditi sebe na istu sudbinu ukoliko nastave da ignorišu krizu.
- Mi smo čuvari svijeta. Ono što se događa nama, dogodiće se sutra svima drugima – istakao je Lima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.