U zagrljaju tigrova

Miljan Kenjić
U zagrljaju tigrova

Stotinjak kilometara jugozapadno od Bangkoka, glavnog grada Tajlanda, nalazi se Kančanaburi, gradić pored kojeg je smješten Hram tigrova, jedna od najposećenijih turističkih atrakcija Zemlje osmijeha, kako posjetioci nazivaju ovu prelijepu državu.

To je jedino mjesto na svijetu gdje posjetioci mogu da maze slobodne tigrove koji su pripitomljeni. Svaki posjetilac može da se slika sa tigrom tako što sjedne pored ili čak legne na njega.

U parku hrama, osim tigrova živi još dvadesetak vrsta, uglavnom kopitara, a među njima su srne, konji, divlje svinje, bivoli... Životinje su pitome, pa se slobodno približavaju ljudima i dozvoljavaju maženje.

Hram tigrova, odnosno budistički hram Wat Pha Luang Ta Bua osnovan je 1994. godine s ciljem da se stvori siguran dom za sve napuštene i povrijeđene divlje životinje, a između ostalog i one malo opasnije kao što su tigrovi, leopardi i divlje svinje.

Hram se nalazi u Sai Džok distriktu na zapadu Tajlanda nedaleko od granice sa Mjanmarom, nekadašnjom Burmom.

Volonteri pričaju da je prvi tigar, nazvan Čao Paja, doveden 1999. godine još kao mladunče koje je izbjeglo napad krivolovaca, ali je nedugo poslije toga i uginulo, poslije čega su seljaci, ali i mnogi drugi masovno počeli da donose napuštene tigrove u hram. Uz pomoć raznih donacija osnivač hrama, budistički monah Ačarn Pusit je počeo da realizuje ozbiljan projekat.

Danas je u hramu 140 tigrova, a većina primjeraka pripada grupi indokineskih tigrova.

Postoje spekulacije da monasi i volonteri drogiraju životinje i da je zbog toga moguće boraviti u direktnom kontaktu, međutim na treningu koji tigrovi imaju u poslijepodnevnim časovima, posjetioci mogu da se uvjere da to nije istina. Tajna je u tome što im je hrana isključivo pržena i kuvana piletina, a izbjegava se sirovo meso koje bi vjerovatno pobudilo instinkt i želju za ubijanjem, a samim tim postali bi opasni za okolinu.

Volonteri i monasi naglašavaju da se tačno prati životni ritam tigrova i da je druženje moguće samo poslije obilnog obroka koji se tigrovima služi prije podne.

- Ako bi bile puštene u divljinu, životinje bi vrlo brzo uginule. One nisu spremne da opstanu u divljini iz razloga što nemaju razvijene lovačke sposobnosti i vjerovatno bi vrlo brzo poslije puštanja uginule od gladi – objašnjava Ačarn Pusit.

Dodaje da u budućnosti imaju u planu da prošire prostor kako bi se omogućilo da  životinjama bude ugodnije i da uživaju u uslovima koji će biti jednaki onima kakvi su u prirodi.

Čuvari

U hramu se ništa ne prepušta slučaju, pa se uz svakog tigra nalazi makar jedan čuvar.

Čuvari vode računa i o tome koje životinje smiju da se susretnu, a koje se moraju držati podalje jedna od drugih.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana