Svjetski mediji o poplavama na Balkanu

Boris Đurić
Svjetski mediji o poplavama na Balkanu

Da li zbog apela našeg poznatog tenisera Đokovića ili situacije na terenu koja je poprimila sva obilježja prirodne katastrofe širokih razmjera, svjetski mediji su se preko noći probudili i krenuli masovno da pišu o poplavama koje su zadesile Balkan.

"Biznis insajder" objavio je priču o tome kako su Srbiju i BiH pogodile najgore poplave u posljednjih 120 godina u kojima je poginulo 40 osoba.

- Nastala materijalna šteta nije ništa manja od one u proteklom ratu koji je zadesio BiH - piše list. List je prenio i izjavu srpskog premijera Aleksandra Vučića koji je kazao da  takva poplava nije viđena na prostorima Srbije u posljednjih hiljadu godina.

"Rojters" na licu mjesta

"Rojters" donosi reportažu "Poplave na Balkanu pogodile su milion ljudi, šteta je zastrašujuća". Navode da štetu u Srbiji procjenjuju na 100 miliona evra. Stanje u BiH se upoređuje s onim u ratu. Njihovi reporteri posjetili su Maglaj gdje, pišu, nema niti jedne kuće koja je ostala "na suvom", a nanosi mulja nakon povlačenja vode visoki su do tri metra.

Oni takođe prenose priču o minskom polju na obali rijeke Bosne za čije otkrivanje je bilo potrebno punih 14 godina. Prije nekoliko mjeseci počelo je mukotrpno obilježavanje polja sa žutim trakama i obilježjima sa mrtvačkim glavama. Sav taj rad je potrošen uzalud zbog poplava.

- Dobili smo čitav niz izvještaja da su se mine pojavile nakon poplava i da su klizišta pomjerila čitava minska polja i obilježja - objasnio je Saša Obradović, načelnik službe za otkrivanje mina MAC.

- Pokušavamo da obilježimo sada ova područja i da na vrijeme upozorimo ljude - dodaje Obradović navodeći da u BiH ima više od 120.000 minskih polja i da će za uklanjanje svih mina do 2019. godine biti potrebno oko 300 miliona evra.

Spasavanje bebe u Šamcu

Britanski "Dejli mejl" prenosi vijest kako je tromjesečnu bebu iz poplavljene kuće u Šamcu izbavio slovenački spasilački helikopter. Posada slovenačkog vojnog helikoptera je uspjela preko motorizovanog čekrka da izvuče bebu iz jedne kuće u Šamcu.

Slovenački spasilački timovi su izvukli 52 ljudi iz poplavljenih kuća tokom svoje misije u BiH. Isti medij prenosi da kako se voda povlači tako iza sebe ostavlja pustoš u vidu hiljadu mrtvih krava, ovaca, svinja i drugih životinja.

Samo na jednoj farmi u Šamcu nastradalo je 450 od ukupno 500 krava. Svjedoci su govorili da je u nekim područjima voda značajno porasla za samo nekoliko časova, da bi zatim bez upozorenja poplavila dvorišta i kuće kao i čitave gradove. U mnogim slučajevima farmeri nisu imali vremena da puste stoku vani ili da ih odvežu. Samo su neki to uradili na vrijeme.

List prenosi i izjave glavnog epidemiologa u BiH Željka Lera da se mrtve životinje moraju na pravilan način uništiti, ili barem duboko zakopati i da treba posuti kreč po njima. Takođe, prenose i njegovu izjavu da nakon poplava zna doći do akutnih stomačnih problema i drugih bolesti, uključujući hepatitis i tifus.

"Glas Rusije" navodi da su se pored poplava desile i najgore kiše, od kada je počelo bilježenje podataka o vremenskim prilikama u 19. vijeku, što je takođe dovelo do velikih klizišta, kao i do zatvaranja brojnih graničnih prelaza. Brojni volonteri su napravili nasipe duž rijeke Save kao i oko elektrane "Nikola Tesla" u Srbiji. Humanitarna pomoć, tehnička oprema i timovi iz Rusije, Evropske unije, SAD i obližnje Crne Gore i Makedonije su poslati u područja pogođena poplavama.

Rusija je poslala dva ruska helikoptera "Ka-32" koja će pomagati u saniranju poplava. Ruski portal prenosi vijest o proglašavanju vanrednog stanja u Doboju, Šamcu, Maglaju, Bijeljini i Banjaluci. Rusko Ministarstvo za vanredne situacije je takođe poslalo nekoliko svojih timova sa 72 spasioca u Srbiju i odbranu Obrenovca.

Dopisnik Bi-Bi-Sija proveo je dan sa dobrovoljcima u Beogradu koji su cijeli dan postavljali vreće s pijeskom da bi spriječili probijanje vodenog talasa. Osvrnuli su se i na Đokovićev poziv da se pomogne ugroženima.

Si-En-En je takođe donio priču o "najvećim poplavama na Balkanu" koje su prouzrokovale štetu koja se mjeri u milijardama evra. Si-En-En  i ostali zapadni mediji dosta pišu o opasnostima od poplavljenih minskih polja.

Opasnost od mina i poginuli

Američki portal i televizijska stanica "Foks 6" prenosi da je ovo najveća poplava u BiH i Balkanu od kada je počelo prikupljanje podataka prije 120 godina. Situacija je dodatno pogoršana zbog rizika od pomjeranja minskih polja. Portal prenosi nastojanja srpske zajednice u Milvokiju da sakupe pomoć za poplavljena područja i da su u crkvu Svetog Save u tom američkom gradu donosili pelene, odjeću i pakete prve pomoći.

- Mi smo blagosloveni što živimo ovdje i imamo sve. Oni tamo sada nemaju ništa! - rekao je sveštenik Dragan Veleusić.

"Njujork tajms", kao i drugi zapadni mediji, takođe upozorava na opasnost od nagaznih mina, zaostalih iz rata u Bosni. List podsjeća da je u toj zemlji 100.000 kuća, bolnica, škola i drugih objekata ostalo van upotrebe zbog oštećenja u poplavama.

- Posljedice poplava su zastrašujuće. Fizička uništenja nisu manja od onih u ratu. Jedina razlika je što je manje ljudi stradalo u poplavama - navodi list i dodaje da je u Bosni evakuisano oko pola miliona ljudi.

"Rusija danas" prenosi da je broj žrtava na Balkanu narastao na 44 žrtve. Oni prenose izjavu premijera Srbije "da je samo u Obrenovcu pronađeno 12 leševa", što čini ukupno 16 žrtava dok je u BiH potvrđeno 27 žrtava i u Hrvatskoj jedna.

Ruski medij takođe prenosi vijest da je režiser Emir Kusturica dao svoja dva helikoptera srpskim spasiocima da pomažu u evakuacijama.

- Prema informacijama koje sam dobio od pilota moji Robinsoni su spasili 25 ljudi, uglavnom djece - rekao je Kusturica, a prenio ruski Itar Tass. Ruski spasioci su u Srbiji evakuisali više od 2.100 ljudi tokom dva dana uključujući i 576 djece.

Britanski "Gardijan" piše da je najmanje 20 ljudi poginulo i da je moguće da će ih biti više nakon trodnevnih kišnih padavina na Balkanu, tokom kojih je palo onoliko kiše koliko bi bilo normalno da padne u periodu od tri mjeseca.

Dodaje se da su tokom rekordnih poplava u Srbiji i BiH svoje domove napustile desetine hiljada ljudi. List prenosi da su, po riječima meteorologa, to najgore poplave otkako je prije 120 godina počelo vođenje evidencije o poplavama.

Pomoć žrtvama i humanitarni duh

Novine "Jevrejska hronika" prenose vijesti da je Izrael ponudio pomoć žrtvama poplava u Srbiji i BiH. List navodi da su Izraelci poslali medicinske stvari i lijekove, hranu, ćebad i nepromočivu odjeću helikopterom tokom vikenda.

Izrael planira da pošalje još pomoći uključujući i vodene pumpe. Takođe, list prenosi izjavu predsjednika jevrejske zajednice u Nišu da su članovi jevrejske zajednice u Doboju na sigurnom, mada su neki ostali zaglavljeni u svojim stanovima bez struje, vode i telefonskih linija.

Poznati portal "Jahu njuz" navodi da su poplave dovele do pada etničkih barijera u BiH. Grad Žepče, koji je smješten nekih 30 kilometara od Tešnja, uglavnom je naseljen Hrvatima. Kada je veći broj muslimana počeo da dolazi iz sela načičkanih u ovoj regiji, malo je njih očekivalo toplu dobrodošlicu. Ali ovaj put oni su dočekani sa prijateljstvom. Sala lokalne srednje škole u Žepču je bila spremna da primi prvu grupu evakuisanih iz muslimanskog sela Željezno Polje.

Jedan od seljana, Elvir Čizmić je rekao da nije očekivao takvu solidarnost. Za samo nekoliko časova ljudi su donijeli hranu, odjeću i ponudili su svoje kuće za smještaj porodica. Portal prenosi i izjavu muftije iz Banjaluke Edhema Čamdžića da je "naišao na časnog čovjeka, Srbina, koji je pomagao ljudima bez obzira na njihovu etničku pripadnost" tokom njegove posjete muslimanskim selima. Takođe je prenesena izjava predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika "da zahvaljuje svim stanovnicima Šamca kojima su pomoć pružili stanovnici Gradačca u vidu čamaca i spasilaca".

Težak udarac

Australijske novine "Kanbera tajms" navode da je došlo do povlačenja poplava u BiH i Srbiji, nakon čega je uslijedio novi šok - oporavak od istorijskih poplava će koštati milijarde evra koje nijedna od zemalja nema. Novine prenose izjave bh. zvaničnika koji se plaše da šteta nastala poplavama prevazilazi štetu nastalu tokom proteklog rata.

U zemlji su izgubljeni putevi, mostovi, sistem snabdijevanja vodom, kao i poslovni objekti u nekim gradovima i selima. Gotovo niko nema osiguranje na imovinu u zemlji koja ima jedan od najnižih nivoa BDP-a u Evropi i gdje nezaposlenost iznosi gotovo 44 odsto. Ravnice u sjevernom dijelu BiH su bile fokusirane na poljoprivredu i poplava je slomila ekonomsku "kičmu" regiona.

Uzroci i posljedice

"Glas Amerike" prenosi da su poplave devastirale Balkan i da je više od četvrtine stanovnika BiH pogođeno najgorim poplavama u posljednjih 100 godina.

Više od milion ljudi je odsječeno od izvora pitke vode i više od 100.000 kuća i 230 škola i zdravstvenih institucija je uništeno u poplavama. Poplave su prouzrokovale više od 2.000 klizišta i otkrile mine zaostale iz ratova na Balkanu devedesetih godina. Eksperti navode da su uzrok obilnih padavina brze vazdušne struje koje su održavale velike kišne oblake iznad Balkana tako da je palo onoliko kiše koliko bi bilo normalno da padne u periodu od tri mjeseca.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana