Svađe zbog simpatija završavaju vješanjem

Tanja Milaković
Svađe zbog simpatija završavaju vješanjem

Vašington - Samoubistvo petnaestogodišnje djevojčice Amande Tod u Vankuveru, koja je bila žrtva nasilja u školi, ponovo je otvorilo teške rane školskog sistema na sjevernoameričkom kontinentu koji se već decenijama bori protiv te vrste nasilja, ali je ono i dalje vrlo rasprostranjeno po državnim i privatnim školama u SAD i Kanadi.

Nesrećna tinejdžerka je godinama preživljavala maltretiranje, tukli su je i ponižavali njeni vršnjaci, a nije pomoglo ni to što je prije nešto više od mjesec na "Jutjubu" postavila potresan snimak u kojem traži pomoć.

Vijest o njenoj smrti izazvala je talas burnih reakcija na "Tviteru" i "Fejsbuku", čiji su korisnici po ko zna koji put ukazali da je nasilje i maltretiranje široko rasprostranjeno po školama.

- Maltretiranje u školama nije samo jedan neprijatan obred kroz koji se prolazi u djetinjstvu, već je to društveni problem koji zaslužuje pažnju - kaže Dvejn Aleksander, direktor Nacionalnog instituta za dječije zdravlje i humani razvoj.
Prema istraživanju ovog instituta sprovedenom na više od 15.000 učenika od šestog razreda osnovne do četvrtog razreda srednje škole, deset odsto ispitanika je priznalo da je "ponekad maltretiralo drugu djecu".

Doktor Tonja Nansel pod maltretiranjem navodi fizičke napade, udarce, ali i verbalno i psihološko maltretiranje, kao što je nazivanje osobe ružnim imenima, prijetnje ili širenje tračeva ili izbacivanje određene osobe iz društva.

Skoro trećina učenika, njih 29 odsto, reklo je da je imalo veze sa maltretiranjem, bilo da su sami maltretirali ili su bili žrtve.

Nešto manji procenat fizičkog i verbalnog nasilja je ustanovljen u školama u seoskim sredinama i manjim mjestima, dok se kod djevojčica i djevojaka to uglavnom svodi na verbalno i psihološko nasilje.

Doktor Nansel ističe da je zabilježen manji procenat slučajeva gdje je neko maltretiran zbog svoje rase ili religioznog opredjeljenja, zbog postojanja jakih društvenih normi koje to osuđuju, dok je više žrtava koje to postaju zbog svog izgleda ili ponašanja, prenio je Tanjug.

Slučaj Fibi Prins (15), djevojke iz Irske koja je sa porodicom došla da živi u Ameriku, pokazatelj je surovosti sa kojom se nasilnici odnose prema svojim žrtvama.

Pošto se 2009. godine sa majkom i četvoro braće i sestara iz Irske preselila u Boston, upisala je srednju školu Saut Hedli i tada su počele njene muke.

Nesrećnu djevojčicu su više mjeseci maltretirale dvije grupe učenika, zbog sukoba sa dvije djevojke oko njihovih simpatija. Prinsova je početkom januara 2010. godine izvršila samoubistvo vješanjem, a tijelo je u kući pronašla njena dvanaestogodišnja sestra.

Istragom je utvrđeno da škola nije preduzela nikakve mjere da se nasilje i maltretiranje nad nedužnom djevojčicom spriječi, iako je njena tetka nastavnike i profesore na to upozoravala.
Nekoliko mjeseci kasnije tužilaštvo u Masačusetsu pokrenulo je krivični postupak protiv šestoro tinejdžera iz škole, kojima se sudilo kao odraslima jer su napunili šesnaest godina. Dvije osobe su bile optužene za zlostavljanje i stupanje u seksualne odnose sa maloljetnom osobom, dok su se ostali teretili za kršenje građanskih prava, uznemiravanje i napad. Svih šestoro tinejdžera je na početku suđenja izjavilo da se ne osjeća krivim.

Pošto su kasnije prihvatili nagodbu sa tužilaštvom za manja krivična djela, poslije toga su osuđeni na uslovne zatvorske kazne i društveno koristan rad.

Poslije ovog slučaja zakonodavci u Masačusetsu i državi Njujork pooštrili su zakone protiv maltretiranja u školi.
Da se na meti malih siledžija ne nalaze samo njihovi vršnjaci, pokazuje slučaj Karen Klajn, šezdesetosmogodišnje žene iz države Njujork zaposlene u školi, koja je i sama bila meta napada.

Ovaj slučaj maltretiranja bi vjerovatno ostao nepoznat da se u junu ove godine na "Jutjubu" nije pojavio snimak četvorice učenika sedmog razreda koji su je šikanirali u školskom autobusu.

Na desetominutnom snimku se vide dječaci koji vrijeđaju ženu, kojoj u jednom trenutku jedan od mučitelja kaže da nema porodicu pošto su se svi ubili jer ne žele da žive u njenoj blizini. Iako je školska službenica sve vrijeme stoički ignorisala uvrede, prijetnje i vrijeđanje maloljetnih dječaka, u tom trenutku se rasplakala. Mediji u SAD prenose da je njen najstariji sin prije deset godina izvršio samoubistvo. Pošto je video objavljen, četvorica učenika su dobili na hiljade prijetnji smrću putem interneta. Škola ih je kaznila jednogodišnjom suspenzijom. Klajnova je poslije svega najavila da odlazi u penziju.

Istraživanja

Istraživanja pokazuju da je šestina djece u američkim školama izložena maltretiranju grupe ili jačih učenika. Stručnjaci ukazuju da traume koje ostaju kod žrtava kasnije mogu da utiču na razvijanje depresije kod njih i nedostatak samopouzdanja kad odrastu, dok nasilnici mogu takav vid ponašanja da nastave kroz kriminalne djelatnosti u punoljetstvu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana