Šta u SAD znači kada neko postane izabrani predsjednik

Tanjug
Foto: Arhiva

VAŠINGTON- U Sjedinjenim Američkim Državama, demokratu Džozefa Bajdena sada zovu izabranim predsjednikom.

To znači da je Bajden, stalni igrač na vašingtonskoj političkoj sceni skoro pola vijeka, lider zemlje "na čekanju", piše Glas Amerike na srpskom.

Izabrani predsjednik je opisni izraz, a ne zvanična dužnost. Kao takav, Bajden nema moć u vladi i neće ga imati dok ne bude inaugurisan u podne 20. januara 2021. godine.

Bajden i njegovi saradnici planiraju brzu tranziciju na novu administraciju.

Ali Bajden već razmatra ključna imenovanja u svojoj administraciji i kaže da će prvih dana nakon stupanja na dužnost preokrenuti nekoliko politika aktuelnog predsjednika kojeg je pobijedio, republikanca Donalda Trampa.

Dakle, Bajden mora mnogo toga da razmotri i pripremi u naredna 2,5 mjeseca, ali još uvijek nema ovlašćenja u službenom svojstvu.

Tramp ostaje predsjednik dok mu se četvorogodišnji mandat, kao 45. predsjednika zemlje, ne završi.

Izbori u SAD neće biti zvanično potvrđeni nedjeljama, navodi Glas Amerike.

Prvo, izborni zvaničnici u svakoj od 50 država i distriktu Kolumbija moraju da potvrde zvanično prebrojavanje glasova za Bajdena i Trampa. Brojne države i dalje broje glasačke listiće od izbora u utorak i one poslate u nedjeljama tokom prevremenog glasanja.

SAD biraju svoje predsjednike posrednim oblikom demokratije, u Elektorskom koledžu kolegijumu od 538 članova, gdje je potrebna većina od 270 glasova da bi se dobilo mjesto predsjednika.

Najmnogoljudnije države najviše utiču na određivanje ishoda, a ne broj glasova na nacionalnom nivou, takozvanih popularnih glasova.

U svim državama, osim u dvije, pobjednik koji je dobio najviše popularnih glasova dobija sve glasove elektora iz te države.

U slabo naseljenim Mejnu i Nebraski, elektore određuje kongresni okrug i ishod u tim državama.

I Bajden i Tramp imaju liste, državu po državu, obezbijeđenih elektora koji zatim glasaju u Elektorskom koledžu sredinom decembra, u zavisnosti od ishoda glasanja birača pojedinačno po državama.

Kongres zatim potvrđuje ukupan rezultat Elektorskog koledža početkom januara, otprilike dvije nedjelje prije Dana inauguracije.

Tramp je tokom proteklih nekoliko dana podnio brojne tužbe navodeći nepravilnosti u glasanju i prebrojavanju glasova. Kaže, bez do sada iznijetih dokaza, da bi te nepravilnosti preokrenule pretpostavljenu pobjedu Bajdena i dale Trampu drugi četvorogodišnji mandat.

Ali sve glavne američke televizijske mreže i vodeće novine proglasile su Bajdena pobjednikom, čak iako je Tramp u nedjelju nastavio da tvrdi da je prevarom spriječen njegov reizbor.

Dakle, Bajden sa svojom prednošću u nezvaničnom brojanju glasova u Elektorskom koledžu i za koga se vjeruje da ima više elektora od potrebne većine od 270, koja mu je potrebna za polaganje prava na poziciju predsjednika, naziva se izabranim predsjednikom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana