Šta se u stvari krije iza Sočija
Moskva - ZOI u Sočiju mogle bi da budu veliki trijumf Putina, ali bi lako mogle da se pretvore i u nespjeh u slučaju bezbjednosnih problema, ocijenjuje Mihail Romanovski.
Programski koordinator Njemačkog Maršalovog fonda iz Varšave u autorskom tekstu podsjeća da su nedavni bombaški napadi u Volgogradu i Pjatigorsku, 350 kilometara istočno od Sočija izazvali šok, ali ne i iznenađenje u ruskoj javnosti.
On podsjeća na to da je sjevernokavkaski region, u kojem godinama već djeluje nekoliko pokreta koji zagovaraju nezavisnost, često bio poprište sličnih oružanih aktivnosti.
Kako navodi, činjenica da su Igre planetarni događaj, koji će pratiti veliki broj stranih medija, Soči čini idealnim mjestom za militantne grupe da privuku pažnju i dospiju na naslovne strane. Jedan od najvažnijih "igrača" u ovom regionu je Doka Umarov, lider takozvanog Kavkaskog emirata, čiji je cilj otcjepljenje Sjevernog Kavkaza od Rusije i formiranje države zasnovane na šerijatskom pravu.
On je u posljednjih šest godina nekoliko puta preuzimao odgovornost za određene terorističke napade u Rusiji - eksploziju u vozu Nevski ekspres 2009, napad u moskovskom metrou godinu dana kasnije i eksploziju na moskovskom aerodromu Demodedovo 2011. Osim ovakvih terorističkih akcija, kako navodi Romanovski, separatističke organizacije iz regiona sjevernog Kavkaza često pribjegavaju ubistvima lokalnih novinara, državnih činovnika i policajaca.
Situacija na sjevernom Kavkazu, u stvari, djeluje kao građanski rat koji traje već godinama, a sada je zbog ZOI u Sočiju dobio veću medijsku pažnju. Teroristički napadi izazvali su i utisak u javnosti da ruska vlada čini malo toga kako bi ih spriječila, a na meti kritika je i loša koordinacija bezbjednosnih i obavještajnih službi.
Glavni cilj vlasti u Moskvi je stabilizacija situacije na sjevernom Kavkazu. U tom regionu vladaju lokalni klanovi, koje poznavaoci prilika često porede sa mafijom. Ruska vlada, koju mnogi vide kao jedinu garanciju stabilnosti i bezbjednosti, trenutno se nalazi pod pritiskom lokalnih elita.
Zarad suzbijanja terorizma moskovske vlasti upravo su lokalnim elitama omogućile razne finansijske i političke privilegije, ali taj potez nije donio očekivane rezultate. Tokom godina raznih pokušaja pokazalo se da je Rusija jedino u Čečeniji uspjela da iskorijeni terorizam, ali u velikoj mjeri zahvaljujući čvrstoj ruci lokalnog lidera Ramzana Kadirova. Čečenski model, međutim, ne može da se primjeni na Sjevernom Kavkazu, baš zbog nedostatka jakog lokalnog lidera, odnosno zbog stalnih međuklanovskih borbi.
Kako primjećuje Romanovski, ruski predsjednik mogao bi, kao i nekoliko puta do sada, da u predvečerje ZOI u Sočiju iskoristi ove bezbjednosne prijetnje kao izgovor da ojača sopstvenu moć. Borba protiv terorizma, u kombinaciji sa ukidanjem određenih ljudskih prava, bile su u prošlosti prirodni odgovor Putina na prijetnje.
Ruski predsjednik će uoči Igara u Sočiju pokušati ponovo da preuzme inicijativu, znajući da je to projekat od strateškog značaja za državu. Ne bi trebalo zaboraviti ni činjenicu da će u junu Soči biti domaćin samita grupe G8. Sigurno je da, uprkos svemu, ni teroristi u Sjevernom Kavkazu neće mirovati i da će uraditi sve kako bi ih svijet zapamtio.
Zimske olimpijske igre održaće se od 7. do 23. februara, dok su Paraolimpijske na programu od 7. do 16. marta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
