Sojuz - neudobna, ali neizbježna letjelica

Suviše je malena i skučena. Naročito desna i lijeva sjedišta, gdje visoki Evropljani i Amerikanci sjede, žali se holandski astronaut Andre Kujpers na rusku svemirsku letjelicu "Sojuz".

- Prvi put lansirana 1967, tijesna letjelica "Sojuz" još redovno prevozi tri astronauta na Međunarodnu svemirsku stanicu. U stvari, kada je NASA zaustavila svoj svemirski program za prevoz ljudi 2011, let u ruskoj letjelici je postao jedini način da astronauti lete u svemir.

- Prvi put kada sam ušao u "Sojuz" vidio sam svog američkog kolegu kako uzima tablete za bolove - kaže Kujpers.

Kada ga je pitao zašto ih uzima on mu je odgovorio: Sačekaj pa ćeš i sam vidjeti. Zaista, kasnije je i sam imao problema sa koljenima, jer je kapsula prilično neudobna. Ako je let u "Sojuzu" veoma neudoban, šta onda možemo reći za slijetanje?

- Najblaže je reći da ono liči na sudar automobila. Slijetanje je veoma nasilno. Kada uđete u kapsulu i pogledate sve unutra odmah pomislite: Vratio sam se u pedesete godine - kaže italijanski astronaut Paulo Nespoli.

Slušajući njihove komentare mnogi bi pomislili da je ova svemirska relikvija zastarjela i opasna stvar koja je spremna za penziju. Ali to uopšte nije slučaj. Čak su i visoki Evropljani veliki ljubitelji kapsule iz doba Sovjetskog Saveza.

- Ona jednostavno funkcioniše, efikasna je i radi upravo ono za šta je napravljena - kaže Napoli.

- Kada je moja žena čula da treba da letim spejs šatlom rekla mi je da bi više voljela da letim "Sojuzom". Kapsula je veoma neudobna, ali veoma sigurna. To je odlična letjelica - dodaje Kujpers.

Svako ko je bio svjedok prvog leta "Sojuza" aprila 1967. nije zamišljao da će se kapsula redovno koristiti gotovo pet godina kasnije ili da će to biti prilično sigurna letjelica. Kada je Vladimir Komarov poletio u nebo iznad Kazahstana u na brzinu pripremljenom "Sojuzu 1" gotovo ništa nije išlo po planu. Jednom kada se našla u orbiti "krila" se nisu htjela otvoriti, komunikacija je bila isprekidana i Komarov je imao problema da orijentiše letjelicu. Kako su mnogi sistemi bili ugašeni da bi se sačuvala struja nakon nekoliko neprijatnih dana u svemiru iskusni pilot je uspio postaviti kapsulu za povratak u atmosferu Zemlje. Ipak, kako se spuštao prema zemlji, glavni padobran se zapetljao dok se pomoćni nije htio otvoriti tako da je kapsula udarila u zemlju brzinom od 144 kilometara na sat. Prvi uspješan let bio je u oktobru 1968. Početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka Sovjetska unija je započela novu eru istraživanja svemira razvijajući svemirske stanice koje kruže oko Zemlje. "Sojuz" je bio odlično sredstvo za prevoz ljudi na svemirsku stanicu. Za razliku od drugih letjelica, kao što je američki "Apolo", "Sojuz" je imao jednostavnije uređaje i opremu i možda je to jedan od razloga što se održao do danas. Kada su drugi ugrađivali naprednu opremu i računare za pozicioniranje u svemiru Rusi su se odlučili za kombinaciju zupčanika i feder koji su okruživali malu maketu Zemlje. Umjesto elektronskih ekrana ona koristi potenciometre i periskop kroz koji astronauti gledaju pristajanje na svemirsku stanicu.

- Glavna ideja "Sojuza" je bila - ako nije pokvareno, nemoj popravljati - objašnjava bivši NASA inženjer Dejvid Bejker, koji dodaje da je zbog jednostavnosti "Sojuz" bio 20 puta jeftinija letjelica od "Apola". NASA je ove sedmice lansirala svoju novu kapsulu "Orion", koja je sofisticiranija od ruske, ali moraće se čekati više od 40 godina da bi bila potvrđena njena pouzdanost.

- "Sojuz" ima veliku budućnost pred sobom. Rusi će nastaviti stavljati ljude u ovo vremešno vozilo i postizati nevjerovatne stvari - kaže Bejker.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.