Rusi jedu kulič, Grci bacaju botidese

Svjetlana Tadić
Rusi jedu kulič, Grci bacaju botidese

Najveći hrišćanski praznik Vaskrs u svim zemljama vezuje se za običaj farbanja i poklanjanja jaja, ali ovaj praznik prate i dodatni običaji, koji se razlikuju od zemlje do zemlje.

Kulič i pasha

U Rusiji, kao i u ostalim zemljama, kuvaju se i farbaju jaja, kao simbola obnavljanja prirode i života, a najveći broj ih se namijeni upravo, djeci koja pobjedom u "tucanju jajima" osvajaju igračke.

Rusi tradicionalno imaju dva obavezna jela za Vaskrs, koja se unaprijed pripremaju za vaskršnju trpezu. Kulič, odnosno vaskršnji kolač od tijesta i jaja, osveštan na Veliku subotu, obavezan je na vaskršnjoj trpezi.

Pored ovog jela, osveštana je i pasha, specijalno jelo od mladog sira, pavlake i jaja, u obliku zarubljene piramide ukrašene ušećerenim voćem, koja, prema tradiciji, predstavlja simbol groba Gospodnjeg. Pasha je i simbol pune kuće i njome se služe gosti u znak dobrodošlice na proslavu najvećeg hrišćanskog praznika.

Grci

Grci Vaskrs proslavljaju uz specijalitete pripremljene od jagnjećeg mesa, a služi se supa od jagnjećih iznutrica "magiritse", jela od jagnjećeg mesa "kokoreci".

Vaskrs ne može da prođe bez crvenih jaja, koja se uz jagnjeću supu jedu obično u nedjelju ujutro, poslije ponoćne službe.

U nedjelju ujutro običaj je i da se na ražnju više časova peče jagnje, a ljudi tokom pečenja jedu meze i piju uzo, a vaskršnja trpeza ne može da prođe ni bez slatkog kolača "curekija".

Pored ovih specijaliteta, u Grčkoj se ipak najznačajnijim običajem smatra farbanje jaja u crvenu boju i postavljanje prvog ofarbanog jajeta pod ikonu u kući.

Jedan od običaja koji se praktikuje na ostrvu Krf je i bacanje "botidesa", keramičkih posuda napunjenih vodom sa prozora na ulicu.

Na Kipru ljudi pale vatre u školama ili na grobljima i spaljuju malu lutku koja predstavlja Judu Iskariotskog, učenika koji je izdao i prodao Isusa.

"Borba" jajima

U određenim područjima u Bugarskoj tokom vaskršnjih praznika održava se tradicionalna "borba jajima".

Kao i u drugim zemljama i u Bugarskoj se za praznik priprema bogata trpeza, a obavezan je "kozunjak", odnosno domaća štrudla i jaja ofarbana u crveno. Jaja se obmotavaju u zeleni stolnjak, jer je zelena nacionalna boja Bugarske.

Kao poslastice za vrijeme Vaskrsa u Bugarskoj su popularne figure od čokolade i šećera u obliku zeca.

Na Veliki četvrtak se farba prvo jaje i priprema tijesto za vaskršnje hljebove, koji imaju mnogo imena - od uskršnji kravaj, bogova pita, košara, Harman, kvasnik, jajčenik do pletenica ili kukla, što znači lutka.

Bugarke pripremaju vaskršnji hljeb sa crvenim jajetom u sredini, koje se poklanja prvom gostu koji posjeti ukućane.

Običaj je da se za Vaskrs nosi nova odjeća koja simbolizuje vaskrsenje i rađanje, a obavezno je i da se sa svete nedjeljne liturgije Bugari vraćaju kući sa svijećom u ruci.

Rumunija

U Rumuniji postoji čak i tehnika izduvavanja jajeta, tako da se kasnije može čuvati samo lijepo ukrašena ljuska, kao ukras. Najčešće korišćena boja jaja je crvena, a slijede plava, žuta i zelena.

U ovoj zemlji se na Vaskrs obavezno jede jagnjetina, te poslastica napravljena uglavnom od sira, koja se naziva "pasca" i "kozonak".

Neobični običaji

Vaskrs u mnogim zemljama prate veoma neobični običaji, a primjer za to su i određeni dijelovi Poljske, gdje se za ovaj praznik ljudi polijevaju vodom.

U Mađarskoj je običaj da se slavljenici prskaju čak i parfemima, dok se u Finskoj udaraju svežnjem brezovih grančica. U Italiji se tradicionalno jede posebna uskršnja "torta di Pasketa", slani kolač s kuvanim jajima i špinatom, a u Švajcarskoj se poklanja kolač sa sušenim voćem, koji se naziva vaskršnja golubica ili "paloma di paskva". U Njemačkoj se za najmlađe u baštama skrivaju korpe s jajima i čokoladnim figuricama, a u Francuskoj djeca stoje u krugu i u vazduh bacaju i hvataju šarena jaja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana