Rijetko skladište ružičastih dijamanata nestalo sa raspadom superkontinenta

Tanjug
Rijetko skladište ružičastih dijamanata nestalo sa raspadom superkontinenta

NjUJORK- Nalazište ružičastih dijamanata Argajl u Zapadnoj Australiji, gdje se nalazi i rudnik ovih retkih dragih kamenja, nastalo je tokom raspada drevnog superkontinenta nazvanog Nuna, prije oko 1,3 milijarde godina, navodi se u najnovijij studiji australijskih istraživača.

Naučnici koji proučavaju ležište dijamanata Argajl naveli su da sada imaju bolje razumijevanje geoloških uslova potrebnih za formiranje ružičastih dijamanata i drugih varijanti boja.

U studiji objavljenoj u časopisu Nejčur Komjunikejšns, istraživači navode da su došli do tog zaključka koristeći lasere za analizu minerala i stena izvađenih iz ležišta Argajl.

"Dok se kontinent koji će postati Australija nije raspao, područje u kojem se nalazi Argajl bilo je rastegnuto što je stvorilo praznine u Zemljinoj kori da bi magma izbila na površinu, donoseći sa sobom ružičaste dijamante. Koristeći laserske zrake manje od širine ljudske dlake na stijenama koje je isporučio Rio Tinto (kompanija koja je bila vlasnik rudnika), otkrili smo da je Argajl star 1,3 milijarde godina, što je 100 miliona godina starije nego što se ranije mislilo, što znači da je nalazište verovatno nastalo kao rezultat raspada drevnog superkontinenta", rekao je vodeći autor studije i istraživač u Centru Džon de Leter iz Perta Hugo Oliruk.

Kako se navodi većina naslaga dijamanata nalazi se unutar vulkanskih stena koje su brzo "izbacile" dijamante iz unutrašnjosti Zemlje na površinu.

Međutim, da bi dijamanti postali ružičasti ili crveni, moraju da budu podvrgnuti intenzivnim silama sudarajućih tektonskih ploča, koje uvijaju i savijaju njihove kristalne rešetke.

Na ovaj način se formira i većina smeđih dijamanata, a u Argajlu se ovaj proces dogodio prije oko 1,8 milijardi godina kada su se sudarile Zapadna Australija i Severna Australija, pretvarajući nekada bezbojne dijamante u ružičaste.

Ovaj lanac događaja, prema studiji, sugeriše da spojevi drevnih kontinenata mogu biti važni za pronalaženje ružičastih dijamanata - i mogu voditi istraživanje ka drugim ležištima.

"Većina naslaga dijamanata pronađena je usred drevnih kontinenata. Argajl se nalazi na spoju dva od ovih drevnih kontinenata, a ovi rubovi su često prekriveni peskom i zemljom, ostavljajući mogućnost da slični vulkani sa ružičastim dijamantima još uvijek stoje neotkriveni, uključujući i u Australiju", rekao je Oliruk.

Argajl, koji je sada zatvoren, je izvor 90 odsto ružičastih dijamanata pronađenih u svetu.

Ružičasti dijamanti su izuzetno rijetki i poželjni, a polirani ružičasti primjerci najvišeg kvaliteta mogu se prodati za desetine miliona dolara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana