Rađanjem zaradile dvije milijarde dolara

Tanja Milaković
Rađanjem zaradile dvije milijarde dolara

Komercijalno iznajmljivanje materica je industrija u punoj ekspanziji u Indiji, sa prihodom od dvije milijarde dolara za godinu, a kupci su inostrani parovi bez djece koji žele da po pristupačnoj cijeni i legalno dobiju potomstvo.

Indijska vlada godinama promoviše zdravstveni turizam jer operacije i postoperativni zahvati u toj zemlji koštaju mnogo manje nego na zapadu i važan su izvor prihoda zemlji sa više od milijardu ljudi, prenose portali.

Međutim, iznajmljivanje materica bogatim strancima koji plaćaju Indijkama da za njih rode dijete postavlja niz etičkih pitanja.

Konfederacija indijske industrije procjenjuje zaradu industrije surogat-majki na više od dvije milijarde dolara.

Da bi ućutkala kritike, Indija je nedavno regulisala tu aktivnost i zabranila istopolnim parovima i samcima da zatraže uslugu surogat-majke, što su ipak udruženja za ljudska prava nazvala diskriminacijom.

U reportaži iz klinike "Surrogacy Centre India" u Nju Delhiju "Frans 24" donosi priču 31-godišnje Indijke Seite Tape koja je lani rodila dijete za homoseksualni par začeto doniranim jajašcem neke druge žene.

Klinika u Nju Delhiju jedna je od više desetina takvih specijalizovanih ustanova u Indiji.

Tapa je trudnoću iznijela u iznajmljenim prostorijama klinike zajedno s više od stotinu drugih surogat-majki.

Odbija da kaže koliko je zaradila, ali iz klinike se saznaje da surogat-majka primi oko 6.000 dolara od ukupno 28.000 koliko par izdvaja za cjelokupni postupak.

Surogat-majke polaze i za njih posebno osmišljen psihološki kurs, pa Seita Tapa priznaje da je poslije poroda odvratila pogled i nije vidjela novorođeno dijete.

U njenoj je svijesti snažan motiv: matericu je iznajmila za dobrobit svoje dvoje djece jer je zarađeni novac položila u banku za njihovu budućnost.

Takođe, vjeruje da je učinila dobro djelo za par kojem je podarila potomka. "Surrogacy Centre India" u Nju Delhiju djeluje od 2008, a u 2012. godini tamo je rođeno 291 dijete.

Ta djeca žive u 15 različitih zemalja, među kojima su i Kanada, Australija, Japan, Norveška i Brazil.

O surogat-majčinstvu u indijskoj javnosti je prvi put počelo da se govori u maju 2004. godine. Tada su mediji objavili priču o jednoj 47-godišnjoj baki koja je u saveznoj državi Gudžarat, umjesto svoje kćerke, rodila blizance. Ono što mnogima u Indiji do tada još nije bilo poznato je da je surogat-majčinstvo dozvoljeno i legalno još od 2002. godine. Od tada je ova praksa počela da se širi munjevitom brzinom. Mnoge žene su u tome vidjele šansu da zarade novac i obezbijede budućnost sebi i svojoj porodici, prvenstveno djeci.

U međuvremenu se surogat-majčinstvo razvilo u jednu izuzetno isplativu privrednu granu. Prema podacima indijskog Udruženja industrije, na ovaj način je tokom 2012. godine zarađeno oko 1,5 milijardi evra.

- Kandidatkinje za iznajmljivanje materica moraju da imaju vlastitu djecu - navodi ljekar i odbacuje kritike ljudi koji bi surogatstvo zabranili, a sami se nikad nisu susreli s partnerima koji sanjaju da imaju vlastito dijete.

Četrdesetogodišnja Brazilka Marsija prošla je nekoliko bezuspješnih pokušaja potpomognute oplodnje, pa su ona i suprug odlučili da potraže surogat-majku u koju će se ugraditi njihov IVF zametak.

Ne uspije li postupak, Marsija je spremna da pokuša "sa doniranim jajašcem".

Indijka Mamta Sarma, 29-godišnja majka četvoro djece iz najsiromašnije indijske države Utar Pradeš, dvaput je bila surogat-majka i objašnjava:

- Sve se promijenilo u mom životu otkako sam dobila novac koji sam uložila u novu kuću - kaže ova Indijka.

Zahtjevi

Direktor klinike u Nju Delhiju Višal Dut Gour kaže da mjesečno primaju između 400 i 500 zahtjeva iz inostranstva. Otkako su otvorili kliniku, ovaj ljekar je pomogao 500 surogat-majki da na svijet donesu dijete, odnosno djecu.

- Većina zainteresovanih nam se obraća direktno putem interneta, ali ima i onih koji nas kontaktiraju preko turističkih agencija specijalizovanih za tzv. medicinski turizam - kaže Dut Gour.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana