Pronađen najstariji dokaz o tome kako su i kada ljudi počeli sa kuvanjem hrane

Na arheološkom lokalitetu zvanom Gešer Benot Iakov, ostaci ribe nalik šaranu pokazuju znake pažljivog zagrevanja prije čak 780.000 godina.

Ovo otkriće nije najstariji dokaz o kontrolisanoj upotrebi vatre od strane ranih ljudi, ali je najstariji dokaz u Evroaziji.

U Africi, lokaliteti koje je nastanjivao homo erektus, i koja datiraju najmanje 1,5 miliona godina sadrže ugalj i spaljene kosti. Ipak, ovo su samo posredni znaci paljenja, a ne jasni znaci kuvanja. Do dokaza je mnogo teže doći.

U stvari, znaci kuvanja se ne pojavljuju u arheološkim zapisima dugo nakon dolaska neandertalaca i homo sapijensa. Do nedavno, najstariji dokaz kuvanja bili su zagrijani ostaci skrobnih biljaka pronađeni u jednoj podzemnoj peći u Africi.

To mjesto datira samo 170.000 godina u prošlost, što je 600.000 godina nakon što su rani ljudi u Izraelu kuvali ribu u dolini blizu Mrtvog mora.

„Ne znamo tačno kako je riba kuvana, ali s obzirom na nedostatak dokaza o izloženosti visokim temperaturama, jasno je da nije kuvana direktno u vatri, niti je bačena u vatru a nije korišćena ni za grejanje", kaže arheolog Jens Najorka iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu.

Nedavna analiza tima sugeriše da su zubi drevnih slatkovodnih riba pronađeni na tom mjestu pronađeni na obližnjem mjestu gdje je nekada bilo jezero, i utvrđeno je da su bili izloženi odgovarajućim temperaturama za kuvanje.

Nalazi pomjeraju kontrolu vatre naših predaka u sredinu pleistocena, u vrijeme kada su populacije homo erektusa ustupile mjesto homininima većeg mozga, kao što je homo hajdelbergensis, prenosi RTS.

„Sticanje vještine potrebne za kuvanje hrane predstavlja značajan napredak u evoluciji, jer je obezbijedilo dodatna sredstva za optimalno korišćenje raspoloživih resursa hrane", objašnjava arheolog Nama Goren-Inbar sa Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu.

„Čak je moguće da kuvanje nije bilo ograničeno na ribu, već je uključivalo i razne vrste životinja i biljaka", dodaje.

Gešer Benot Iakob je mjesto bogato ostacima drevnih hominina. Arheolozi su ovdje pronašli dokaze o alatima od kremena, bazalta i krečnjaka, kao i voće, orašaste plodove, sjemenke i ostatke mnogih vrsta kopnenih sisara - srednjih i velikih.

Riba bogata omega masnim kiselinama pomogla u razvoju ljudskog mozga

Ko je živio u ovoj dolini jasno je dobro poznavao zemlju. Ali istraživači smatraju da je njihovo razumijevanje slatkovodnih staništa omogućilo ovoj populaciji da zaista napreduje.

Možda je čak i pomoglo ljudima da napuste afrički kontinent i odu dalje. Preskačući iz slatkovodnog staništa u slatkovodno stanište, hominini su mogli da obezbijede dobru zalihu svježe vode i namirnica bogate hranljivim materijama.

Naučnici već godinama tvrde da je jedenje ribe bogate omega masnim kiselinama, cinkom i drugim ključnim hranljivim materijama ono što je omogućilo ljudskom mozgu da razvije tako veliku složenost.

Sirova riba je vjerovatno sasvim dobro odgovarala najranijim homininima, ali kako je kuvana riba ušla u ishranu naših predaka, to je olakšalo varenje i spasilo ljude od konzumiranja opasnih patogena. Takođe je mozgu hominina dalo veći podsticaj za razvoj.

Riba spremljena u današnjem u Izraelu možda je tek bila početak kulinarskog umijeća našeg čovječanstva.

„Ova studija pruža dokaze o kuvanju ribe od strane ranih hominida naglašavajući ulogu močvarnih staništa u ponudi stabilnog, tokom cijele godine izvora hrane koji je igrao važnu ulogu u opstanku i širenju hominina širom Starog svijeta", zaključuju autori.

Studija je objavljena u časopisu Nature Ecology and Evolution.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.