Preminuo tvorac „Domaćice“ i „Plazme“, prvi školovani keksar u SFRJ

Agencije
Preminuo tvorac „Domaćice“ i „Plazme“, prvi školovani keksar u SFRJ

BEOGRAD- U 88. godini u Srbiji je preminuo Petar Tutavac, čovjek koji je stvorio fabriku „Bambi“ i čuveni „Plazma“ keks te čuvenu „Domaćicu“ koja mu je zapravo bila diplomski rad.

Tutavac je rođen 1934. u Podgradini nedaleko od Opuzena (danas opština Slivno), pisala je lani „Slobodna Dalmacija“ koja je tada objavila Tutavčevu životnu priču i razgovor s njim.

Sa13 godina je završio pletarski zanat u Opuzenu te je postao KV radnik pletar. Tada je nekoliko godina pleo korpe za hljeb, ali  se time nije zadovoljio, pa se 1949. preko sindikata javio na kurs za keksara u Zagrebu, koji je raspisala tvornica "Kraš", gdje su on i još jedan polaznik izučili keksarski zanat.

Zanimljivo je da je bio prvi školovani keksar u tadašnjoj Jugoslaviji. Zatim je otišao u vojsku, a nakon povratka zaposlio se u "Krašu".

Petar je uz rad pohađao višu "Krašovu" školu za inženjera konditora u proizvodnji.

Zanimljivo je da je upravo "Domaćica" bila njegov diplomski rad i prvenac u konditorskoj industriji. Taj keks kasnije je doživio različite varijacije, ali osnova je ostala onakva kakvu je zamislio Petar Tutavac u svom diplomskom pedesetih godina prošlog vrijeka.

Budući da nije mogao riješiti stambeno pitanje za porodicu u Zagrebu, krajem 1958. godine Petar se vraća u dolinu Neretve u Čapljinu, u fabriku "Lasta", koja je u to vrijeme proizvodila kruh, oblatne i medene pogače.

Nakon dolaska na mjesto tehničkog direktora, započeo je s proširenjem proizvodnje, nabavio nove linije i uveo nove proizvode, među kojima i štrudle od smokava.

Iako je uspješno organizovao proizvodnju, u Čapljini se nije dugo zadržao. Odlazi u Leskovac u fabriku "Toma Kostić", gdje je napravio prve grisine u Jugoslaviji, a čak su i talijanske kolege bili oduševljeni njihovom kvalitetom.

Kruna karijere Petra Tutavca dogodila se u Požarevcu. Tamo je osnovao fabriku keksa "Bambi", čiji je zaštitni znak lik iz Diznijevog crtića.

-Radeći na proizvodnji dječjeg keksa sa sojinim brašnom za školske kuhinje, razmišljao sam o novom proizvodu koji bi bio nešto sasvim novo u pogledu sastojaka i veće nutritivne vrijednosti. Ideju sam upotpunio saznanjima iz američke stručne literature, a usavršavanjem i izmjenama u recepturi talijanskog keksa "Plasmon" došao sam do originalnog proizvoda s dodacima vitamina, minerala i kombinacijom bjelančevina životinjskog i biljnog porijekla. Tako je nastala "Plazma", na kojoj su odrastale generacije - otkrio je Tutavac lani za „Slobodnu Dalmaciju“.

Ali nije sve išlo glatko - bilo je i problema s Talijanima oko imena keksa pa je Tutavac pribjegao solomonskom rješenju:

-Dogovorili smo se da možemo proizvoditi "Plazmu" ali da je ne možemo izvoziti na talijansko tržište, a onda sam ja tražio da Talijani ne mogu kod nas izvoziti svoj "Plasmon" – kazao je.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana