Prasići junaci danske ekonomske bajke
![](https://cdn.glassrpske.rs/slika/2012/12/750x500/20121228192305_104791.jpg)
Kopenhagen - Danski pisac Hans Kristijan Andersen bi, da je danas živ, vjerovatno pored "Ružnog pačeta" ili "Male sirene" napisao i bajku o prasetu, jer u zemlji koja danas dobar dio ekonomije zasniva na uzgoju 20 miliona svinja, priču o tim životinjama ne bi mogao da izbjegne.
Prasići, na žalost mnogih, ne žive u Andersenovim bajkama, a svinjetina je hrana koja dobro može da se unovči, što zna i pet i po miliona Danaca, kojima izvoz na tržište 120 država svijeta omogućava da ostvare djelić ekonomske bajke u vrijeme globalne krize.
Danska tehnologija uzgoja svinja, ali i visokorazvijena klanična industrija, prepoznate su u svijetu kao najbolje što u toj oblasti može da se ponudi, zbog čega porudžbine za kupovinu prasića i svinjskog mesa stižu sa svih strana, od Kanade do Japana, bez obzira na to što je cijena veća od konkurentske.
Danci, koji žive u zemlji okruženoj morem, podjednako mare i za svinjetinu koliko i za ribu.
Prema podacima Danskog savjeta za poljoprivredu i hranu, prošle godine izvoz u oblasti svinjogojstva iznosio je oko pet procenata ukupnog izvoza Danske, odnosno više od 42 odsto ukupnog poljoprivrednog izvoza, koji iznosi oko deset milijardi evra. Više od 4.600 farmera 2011. bavilo se uzgojem svinja, a izvezeno je više od dva miliona tona svinjetine i oko sedam miliona prasića za priplod.
Istovremeno, izvoz zemalja koje od pamtivijeka svoju ekonomiju zasnivaju na izvozu svinja postao je minoran u odnosu na Dansku.
Ljubav i naklonost prema svinjskom pečenju Danci ne kriju, u šta su se uvjerili novinari prilikom posjete reprezentativnom zdanju danskog Parlamenta, čiji su hodnici bili "okupani" mirisom pečene svinjetine, koja se naročito intezivno priprema pred božićne i novogodišnje praznike.
Zahvalnost i ljubav prema svinjama, hraniteljkama mnogih generacija, Danska je pokazala podizanjem spomenika tim životinjama koji se nalazi u blizini Arhusa.
Danski način uzgoja svinja podrazumijeva visok stepen zaštite, kontrole i godišnji prirast po krmači od oko 30 prasadi, prenijele su agencije.
Uspjehu danskog izvoza u oblasti svinjogojstva značajno doprinosi i najveća klanica u zemlji i jedna od najvećih na svijetu - "Danska kruna" (Denish Crown) u kojoj se sedmično obradi oko 100.000 svinja, a koju godišnje posjeti oko 20.000 radoznalih đaka, studenata, stručnjaka i novinara kako bi se upoznali sa procesom proizvodnje.
Sve u klanici je automatizovano i prilagođeno potrebama kupaca u više od stotinu zemalja svijeta. U proizvodnji se čak ide tako daleko da se komadi mesa obrađuju ultrazvukom kako bi se utvrdio tačan procenat masti.
"Danska kruna" prodaje sve, od papaka, repova i ušiju, do iznutrica, masti i krvi koji se, osim za ljudsku ishranu, koriste za pravljenje hrane za kućne ljubimce, ali i za grijanje objekata i proizvodnju biodizela.
Ta grupacija, koja se bavi i preradom goveđeg mesa i zapošljava oko 23.000 radnika, u vlasništvu je oko 9.000 farmera, a kako je istaknuto, 90 odsto proizvodnje izvozi.
Kako su istakli u Danskom savjetu za poljoprivredu i hranu, zemlja se sprema i za primjenu novog propisa Evropske unije koji pooštrava uslove u kojima će svinje moći da se gaje, što se, prije svega, odnosi na suprasne krmače, koje će od 1. januara 2013. morati da se drže zajedno sa ostalim krmačama, kako bi imale više prostora nego pri odvojenom gajenju.
To je obaveza koju će danski uzgajivači morati da poštuju, iako je procijenjeno da će troškovi sprovođenja direktive po jednoj suprasnoj krmači iznositi oko 360 evra, što bi na nivou Evropske unije moglo da donese smanjenje proizvodnje u svinjogojstvu za oko deset odsto.
Ispred ostalih
Koliko je proizvodnja svinjskog mesa u Danskoj ispred drugih u svijetu pokazuje i to što stručnjaci, u skladu sa svjetskim trendovima zaštite okoline, izračunavaju i emisiju ugljen-dioksida po kilogramu proizvedenog mesa.
Napredak su istakli podatkom da se u Danskoj danas proizvedu dvije svinje sa istim uticajem na životnu sredinu kao pri proizvodnji jedne svinje 1985. godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.